MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 101 | SUPERRAČUNARI/big data
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 101
Planeta Br 101
Godina XVIII
Jul-Avgust-Septembar 2021.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

V. Bosanac

Superračunari / Big data

Računari i ljudi za istim stolom

 

Tema Broja

Dragan Lazić


Dilema koja je postojala u ranoj fazi kompjuterske ere "da li je čovek jači od mašine, ili obrnuto" u igranju šaha više ne postoji.

 

 

Ranije su pripreme šahista umnogome zavisile od trenera i stručne literature, a danas ih je gotovo nemoguće zamisliti bez pomoći računara, ističe predsednik Šahovskog saveza Srbije (ŠSS) Dragan Lazić. Sve partije koje se na zvaničnim takmičenjima igraju u svetu pohranjene su u neku od mnogobrojnih baza podataka. Osim toga, postoje softveri za  analiziranje partija, pri čemu se izdvajaju najbolji potezi (opcije).

Pokazalo se, međutim, da isključivo oslanjanje na mašinu, koliko god ona bila moćna, nije dovoljno: neophodan je i trener koji svojim objašnjenjima rasvetljava i dopunjava ono što se može naći u bazama šahovskih podataka, naglašava Dragan Lazić. Moglo bi se reći da mašina ne može u potpunosti da zameni čoveka, ali je takođe istina da se više ne bi moglo bez doprinosa i uloge moćnih računara, dodaje on. U toj “tesnoj trci” mašina često zauzima mesto broj1.

Uopšte gledano, (super)računari doprinose razvoju šaha na više načina: omogućavaju učenje šaha, podstiču igranje te drevne igre između čoveka i mašine, igranje šaha sa i među igračima iz raznih delova sveta, analiziranje i praćenje partija gde god da su igrane. Uz ovo, predsednik ŠSS podseća i na davnašnji opis šaha kao jedinstvene kombinacije sporta (sadrži takmičarske elemente), nauke (podrazumeva stalno proučavanje) i umetnosti (svaka partija je posebna kreacija - kombinatorika).

Nekadašnja Jugoslavija i Srbija bile su jake šahovske nacije, sa igračima svetskog kalibra, ali poslednjih 20 godina nije tako, kaže Lazić. Trenutno nemamo nijednog igrača u prvih 100 u svetu (seniorska konkurencija). Samo se ponekad osvoji neka medalja u juniorskoj konkurenciji.

Velika želja i ambicija predsednika ŠSS jeste da srpski šah bude vraćen na svetsku pozornicu. Jedan od ključnih koraka u tome predstavlja Program za podršku najboljim mladim igračima, usvojen početkom juna i javnosti predstavljen 9.juna ove godine. To je prvi put, naglašava Dragan Lazić, da se ŠSS na sistematski način bavi ovom temom. “Nadam se da će Program  postići cilj da neko od naših najboljih mladih igrača ostane u svetskom vrhu i kada iz juniorske pređe u kategoriju seniora”.

Ozbiljna očekivanja, kaže naš sagovornik, imamo naročito kada su u pitanju sledeći šahovski velemajstori: Aleksandar Inđić (25 godina, tri puta seniorski prvak Srbije), Teodora Injac (20 godina, tri puta seniorska prvakinja Srbije, Velimir Ivić (18 i po godina, četvrto mesto na domaćoj listi seniora), Luka Budisavljević (17 godina, najmlađi velemajstor u istoriji Srbije). 

 

V. Bosanac

 

ZANIMLJIVOSTI

Od Indije do Evrope

Smatra se da najstariji predak šahovske igre potiče iz VII veka, iz Indije. Šah je odatle prešao u Persiju, a nakon arapskog osvajanja Persije, prihvaćen je u celom muslimanskom svetu. Potom je stigao u južnu Evropu; svoj današnji „oblik“ na evropskom kontinentu dobio je manje-više u 15. veku.

Prva igra

Računari su počeli da "igraju šah" 1951. Te godine je  nemački pronalazač Ditrih Princ (Dietrich Prinz) osmislio prvi šahovski program za tada aktuelni model računara. Bio je to "ferranti mark 1"(prvi elektronski računar opšte namene, komercijalno dostupan) na britanskom Univerzitetu Mančestera. 

"Maniak protiv" igrača

Prvi put je računar pobedio igrače-ljude u igri sličnoj šahu još 1956. Računar "maniac", razvijen u američkoj Naučnoj laboratoriji Los Alamos, poneo je titulu pionira pobednika nad ljudima u igri koja je sadržala elemente šaha.

Poraz pa žalba

Prvi šahovski računar bio je "dip blu" (Deep Blue) kompanije "IBM". Prototip potiče iz 1995, a javnosti je prikazan naredne godine. Temeljito je unapređen posle poraza od svetskog šampiona Garija Kasparova, 1996. godine. Ponovo su igrali 1997: superračunar je tada odneo pobedu, ali je Gari Kasparov optužio "IBM" za prevaru.
Danas je "dip blu" izložen u jednom muzeju u SAD.

Tema Broja

Gari Kasparov svetski šampion u šahu igra protiv računara „dip blu” (Deep Blue) kompanije „IBM”

 

Do nemogućeg

Primena superračunara je velika, u oblastima gde je potrebno izračunavanje visokih performansi. Koriste se u naučno-tehničkim proračunima sa ogromnim brojem računskih operacija; polja primene stalno se šire pa se tako najbrži superkompjuter na svetu, japanski "fugaku", odnedavno bavi i istraživanjem COVID-19.
Superkompjuteri omogućavaju da razumemo stvari koje je teško ili nemoguće videti, izmeriti ili precizno izanalizirati u stvarnosti: bilo da su one suviše velike, suviše male, suviše opasne, prebrze, preterano usporene, jako složene sa mnoštvom pojedinosti koje treba sagledati i slično.  

Tema Broja

 

Umesto milijardu ljudi

Aktuelni desktop-modeli po pravilu poseduju procesore sa dva ili četiri računarska jezgra i između četiri i osam gigabajta radne memorije za obavljanje zadataka. To je neuporedivo manje, gotovo zanemarljivo, u odnosu na kapacitet jednog superkompjutera. Primera radi, kineski superračunar „tianhe 2“ koristi 3,12 miliona procesorskih jezgara i  milion gigabajta radne memorije. Postiže 33,86 petaflopsa u sekundi, odnosno 33.860 biliona operacija u sekundi. Razvijen je na na Kineskom Nacionalnom univerzitetu odbrambenih tehnologija (KNUOT). Za sat vremena ovaj superkompjuter postiže rezultate koje bi 1,3 milijarde ljudi dobilo kada bi na digitronu simultano računali hiljadu godina.

Tema Broja

 

Razvoj veštačkog uma


Ocem superačunara i industrije vezane za njih smatra se američki elektroinženjer i pronalazač Sijmur Rodžer Krej (1925-1996), zaslužan za dizajniranje kompjutera, najbržih na svetu tokom više decenija. Osnivač je i firme za proizvodnju kompjutera "Krej riserč" (Cray Research)   
Era superračunara počela je krajem 1970-tih i početkom 1980-tih godina. Računarski giganti prvo su imali po nekoliko procesora, dok su 1990-tih mogli već da se pohvale hiljadama procesora. Do kraja 20. veka paralelni superračunari sa desetinama hiljada "off-the-shelf" procesora postali su uobičajeni. 

Tema Broja

Simor Krej

 

Prvi u Srbiji

 Prvi superkompjuter u Srbiji, "HP Paradox IV", instaliran je na Institutu za fiziku Univerziteta u Beogradu 2014.godine, čime su višestruko ojačani resursi i računarske snage raspoložive istraživačima.  Povećana je takođe njihova međunarodna kompetitivnost u istraživanju i razvoju.
"HP Paradox IV" je postrojenje integrisano u sve regionalne i pan-evropske superračunarske infrastrukture. Superračunarski klaster predstavlja integrisano, vodom hlađeno postrojenje, sa ukupno 2.500 procesora najnovije generacije organizovanih u 220 nodova različite namene, sa preko četiri terabajta RAM-a, 106 Tesla grafičkih kartica i ukupnom procesorskom snagom od preko 110 teraflopsa.

Tema Broja

 

 

 

 


Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA