MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 105 | VODONIK, gorivo budućnosti
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 105
Planeta Br 105
Godina XIX
Maj-Jun 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

EGZOTIČNI NARODI

 

Oliver Klajn

Maršalci

Život na ozračenom arhipelagu

 

Maršalska ostva su arhipelag Tihog okeana, u okviru Mikronezije. Reč je o nezavisnoj državi nastaloj iznad potopljenih vulkana. Sastoji se iz dve veće grupe ostrva i atola koji se nazivaju Ratak i Ralik. Na ogromnom vodenom prostranstvu je vrlo malo zemlje, svega 180 km2, gde živi oko 60.000 stanovnika. 

EGZOTIČNI NARODI

Priroda na Maršalskim ostrvima, levo: Poštanska marka Maršalskih
ostrva sa prikazom stanovnika u kanuima

Pomoću kanua prvi doseljenici  iz drugih delova Mikronezije naselili su ostrva u drugom milenijumu p.n.e. Više evropskih moreplovaca su, dvadesetih godina 16. veka, posetili i delimično istražili ovaj arhipelag. Sam naziv ove države potiče od Britanca Džona Maršala koji se iskrcao na  taj deo Mikronezije, krajem 18. veka. Dugo vremena su Maršalska ostrva bila pod vlašću Španije pri čemu su uživala visok stepen autonomije. Nakon toga su i Nemci nekoliko decenija vladali delom arhipelaga. U Prvom svetskom ratu došlo je do japanske okupacije koja je okončana tri decenije kasnije.
Tu su obavljane probe nuklearnog oružja u godinama neposredno posle Drugog svetskog rata. Posledice po stanovništvo se osećaju i danas. Nezavisnost je stečena 1979. godine. 
Heterogenost ostrva i atola utiče na identitet Maršalaca. Zasad je jak osećaj pripadnosti sredini u kojoj je pojedinac rođen. Formiranje samostalne države uz stvaranje značajne dijaspore i veću koncentraciju stanovništva u gradovima uticali su da se uobliči jedinstvena maršalska nacija. U SAD živi gotovo 30.000  pripadnika ovog mikronezijskog naroda.

EGZOTIČNI NARODI

levo: Bračni par u tradicionalnoj odeći na slici iz daleke prošlosti
desno: Tradicionalno obučene Maršalke

Zvanični jezici na arhipelagu su engleski i maršalski. Dva glavna dijalekta maršalskog jezika se nazivaju  isto kao i ostrva Ratak i Ralik. Računa se da je ukupan broj onih koji govore ovim jezikom u matici državi i rasejanju oko 90.000. Deo je austronezijske jezičke porodice čiji su ogranak okeanski jezici. Tu spadaju svi mikronežanski jezici. Maršalski je vrlo srodan ponpejskom, koji se govori u delovima Saveznih Država Mikronezije. Postoji poseban rečnik a izdaju se i dvojezične novine, na engleskom i maršalskom jeziku. Američki misionari su formulisali sopstvena pravila transkripcije ovog  jezika, u drugoj polovini 19. veka.
Kao pismo, koristi se latinica koja u toj varijanti ima 24 slova.  Trenutno se u upotrebi dva pravopisa za maršalski.  Pored ranijeg sistema pisanja koji potiče od misionara, postoji i noviji pravopis koja potpunije odražava zvuke govora i koji mladi naraštaji Maršalaca sve više prihvataju kroz obrazovni sistem. Stanovništo je neretko bilingvalno jer govori uprošćenu i lokalnu verziju engleskog jezika.

EGZOTIČNI NARODI

Deca sa Maršalskih ostrva

Ljudi žive u kućama od šper-ploča i drveta, sa gvozdenim krovovima. U njima neretko obitava veliki broj članova domaćinstva. Vodom se mahom snabdevaju od kišnice.  
Poglavice uživaju status sličan statusu božanstva. U današnje vreme je ta tradicionalna titula ozvaničene ustavom Maršalskih ostrva. Nekada je postojao običaj da se tetovažama iskazuje kom društvenom sloju pojedinac pripada. Prevashodno su ih nosili ratnici, vračevi i moreplovci.
Još uvek vlada neka vrsta rodovskog uređenja. Klanovi zasnovani na porodičnim vezama  su vlasnici zemlje. Poglavici pomaže veće starešina klana koje se naziva alap. Najniži status unutar klana imaju obični radnici koji obavaljaju poslove vezane za zemlju i gradnju kuća.
Nasleđivanje u familiji se određuje po ženskoj liniji. Veliki značaj ima prvi rođendan deteta kada se priređuju  proslave za rodbinu i prijatelje. Vrlo su jake porodične veze, čak i među dalekim rođacima. Od dece se očekuje da pomažu u domaćinstvu  i oko mlađe braće i sestara i pre nego što pođu u školu. Omladina je dužna da ukazuje poštovanje starijima koji kao i poglavice uživaju viši status u zajednici.
U ishrani ovog naroda, pored namirnica koje se gaje na ostrvima kao što su hlebovac i taro, dominantnu ulogu ima pirinač iz uvoza. Kokosovi orasi i kokosovo mleko su takođe vrlo zastupljeni. Iz isušenog jezgra kokosovog dobija se ulje. Počev od 19. veka, proizvodnja ovog ulja je vodeća privredna delatnost stanovništva.

EGZOTIČNI NARODI

Knjiga za decu na maršalskom jeziku

EGZOTIČNI NARODI

Specijalna kovanica Maršalskih ostrva

Pre nego što su potpali pod uticaj evropske i američke kulture, odrasli ljudi iz ovog naroda išli su polugoli dok deca nisu imala nikakvu odeću. Muškarci su nosili suknje sa resama. Ženske haljine su podsećale na dva otirača sa pojasom oko struka, sve izatkano od lišća hibiskusa i pandana. U novije vreme uglavnom se nose široke haljine slične odevnim predmetima koji se prave  na Havajima. Najveći deo tela je prekriven.
Što se tiče religije, najviše je protestanata, oko četiri petine stanovnika. Pored njih, tu su katolička i mormonska manjina. Vera koja je prethodila hrišćanstvu imala je više vrhovnih božanstava. Uz nju su išli vračevi i obredi za suzbijanje crne magije. I danas je rasprostranjeno verovanje u magiju a nekadašnja religija Maršalaca je postala deo hrišćanskog učenja. Maršalci se ponose time da imaju velike retoričke sposobnosti. Na svakoj manifestaciji se drže govori.
Plesovi su slični onima u Polineziji. Tradicionalne pesme opevaju  legende iz davnih vremena koje treba da ohrabre moreplovce i žene pri radu.

 

Oliver Klajn


 

 

 

 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA