MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 109 | RADIJACIJA, KORISNA I OPASNA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 109
Planeta Br 109
Godina XX
Januar - Februar 2023.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

PISMA

 

Oliver Klajn

Mongolski bičig

Slova zarobljenog pisara

 

 


Džingis-kanova stela predstavlja najstariji sačuvani spomenik ispisan mongolskim pismom. Nađena je početkom 19. veka, u blizini Bajkalskog jezera. Natpis na njoj govori o nećaku Džingis-kana, Jisingeu koji se pokazao kao veoma uspešan streličar među mongolskim plemstvom. Potiče iz 13. veka a danas se nalazi u muzeju Ermitaž, u Sankt Petersbugu.

PISMA

levo: Knjiga sa pismom / desno: Roman iz 19. veka na mongolskom pismu

Koreni mongolskog bičiga su u varijanti drevno-turkičkog pisma koje se naziva staroujugursko a koje je proisteklo iz aramejskog sistema pisanja. U  13. Stoleću, Džingis-kan je zarobio ujgurskog pisara Tatatungu.  Taj pisar naučio je mongolsku elitu i vladarevu porodicu staroujgurskom pismu, prilagodivši ga za mongolski jezik. Vremenom je, uz  dodatne izmene, stvorena posebna mongolska verzija tog pisma.
Za pisaljku je vekovima koriščeno trščano pero, kalamos. Kasnije, pod kineskim uticajem, preovladale su četke koje sed primenjuju u kineskoj kaligrafiji. Mastilo je bilo crno ili crveno, pri čemu ovo potonje ima ulogu da istakne značaj određene misli ili poruke, odnosno da iskaže poštovanje prema nečemu.

PISMA

levo: Džingis-kanova stela odnosno kopija u Hohotu, prestonici Unutrašnje Mongolije koja je autonomni region Kine / desno: Poštanska marka sa mongolsim pismom i Mongolski novčić iz 14. veka sa ovim pismom

Slova se pišu od vrha prema dnu, redovi idu sleva nadesno. Kuriozitet je u činjenici da je ovo jedini postojeći vertikalan sistem pisanja gde se slova unose sleva nadesno. Poznato je da je, pre pojave mongolskog pisma, bilo preteča za beleženje drevnih mongolskih jezika. Korišćeni su kinesko, kitansko i bramansko pismo. Krajem 13. veka, Kublaj-kan je ovladao Kinom i Mongolijom. Pošto je težio stvaranju savršenijeg pisma, obratio se monahu sa Tibeta, Drogonu Čogjalu Pagpi i tražio od njega da osmisli pismo koje će biti zajedničko Mongolima i Kinezima. Tako je nastalo pags-pa ili kvadratno pismo, koje je kasnije istisnuto drugim sistemima pisanja.
Tridesetih godina prošlog veka latinica je dobila zvaničan status u Mongoliji. Ali, posle samo 11 godina došlo se do zaključka da latinica nije u skladu sa mongolskim jezikom. U periodu 1924-1992. godine postojala je Narodna Republika Mongolija kao socijalistička tvorevina koja se oslanjala na Sovjetski Savez. Ona je 1941.  donela odluku da se uvede ćirilica kao službeno pismo - da bi se ova država i na taj način uskladila sa većinom sovjetskih teritorija. Tako se i danas, u dokumentima, koristi ruska varijanta ćirilice uz četiri dodatna slova. Sve do početka devedesetih godina 20. veka, mongolsko pismo, odnosno  bičig kako se još naziva, u manjoj meri upotrebljavano je u samoj matici dok je u Autonomnoj regiji Kine, tj. Unutrašnjoj Mongoliji ono sve vreme  bilo u opticaju. Bilo je potrebno dosta vremena da mongolski bičig ponovo stekne ravnopravni položaj sa ruskom ćirilicom.

PISMA

Poređenje sa ćirilicom koja se decenijama koristi u Mongoliji ispred nacionalne zastave

Mongolske vlasti su, nedavno, odlučile da se u bliskoj budućnosti na svim dokumentima bude, osim ćiriličnog, i njihovo autohtono pismo koje ima 26 slova, od toga su sedam samoglasnici, sedamnaest su  suglasnici i dva su diftonzi. Postoje konsonanti i vokali koji nisu jasno izdiferencirani tako da nemaju posebne znake. Oblik slova, u određenim slučajevima, zavisi od njegovog mesta u reči, odnosno da li je ono na početku, na sredini ili na kraju. 
Samo jedan neutralni vokal može da se uključi u svaku reč. Pojmovi iz kineske filozofije jin i jang takođe određuju podelu vokala. Jin prati ženske, meke, odnosno prednje vokale koji se međusobno isključuju u
rečima sa muškim, zadnjim i tvrdim jang samoglasnicima. U domaćim rečima ne mogu biti više od dva uzastopna suglasnika u sredini, dok je kod pozajmljenica moguće da ih ima više, i to na početku ili na kraju reči.

PISMA

Mongolska kaligrafija

Znakovi interpunkcije usvojeni su iz savremenih evropskih pisama. Prikazivanje brojeva zasniva se na tibetanskom pismu. Na osnovu tibetanskih brojeva, matematičar iz 18. veka Janđ Rolbidorđ je smislio imena i izgled cifara koje se danas mogu videti u Mongoliji. Pisana forma mongolskog jezika javlja se krajem 16. i početkom 17. veka. 
Prilagođene varijante mongolskog pisma koriste se i u drugim jezicima. Takav je slučaj sa oiratskim kojim govore Kalmici, u Rusiji, inače vrlo srodni Mongolima. Ovaj jezik se govori u delovima Kine i Mongolije.                                          

                                                 

Oliver Klajn

 

 

 



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA