MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
»  BROJ: 33
Godina VI
Mart - April. 2009.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.


 

» Glavni naslovi

TEMA BROJA

Pripremio: M.J.

TEČNI KRISTALI

LCD monitori

LCD monitori Svaki piksel LCD-a se uglavnom sastoji od sloja molekula smeštenih između dve providne elektrode i dva polarizujuća filtera. Kod LCD-a u boji, svaki pojedinačni piksel je podeljen na tri ćelije, ili podpiksela, koji su obojeni crveno, zeleno i plavo. Svaki podpiksel se može nezavisno kontrolisati da proizvede hiljade ili milione mogućih boja za svaki piksel. U zavisnosti od upotrebe monitora, geometrija piksela može biti različita. Ukoliko softver zna koji tip geometrije se koristi u datom LCD-u, to se može iskoristiti da se poveća vidljiva rezolucija na monitoru putem renderovanja podpiksela.

LCD ekrani sa malim brojem segmenata, poput onih koji se koriste kod digitalnih satova i džepnih računara, imaju pojedinačne električne kontakte za svaki segment. Ovakva struktura je povoljna samo za ekrane sa nekoliko elemenata.

Mali monohromski ekrani poput onih u ličnim organizatorima ili starijim laptopovima imaju passive-matrix strukturu. Svaki red ili kolona piksela na displeju ima jedno električno polje. Jedan po jedan piksel se kontaktira na osnovu njegove adrese u redu ili koloni. Ovaj tip ekrana se služi tzv. pasivnim matriksom jer piksel mora da zadrži svoje stanje između dva osvežavanja, a bez stalnog električnog napona. Sa povećanjem broja piksela, ovaj tip ekrana postaje manje upotrebljiv. Za ovaj tip monitora je karakteristično sporo reagovanje i slab kontrast.

Kratka istorija istraživanja

1888. Fridrih Rajnicer je otkrio tečnu kristalnu prirodu holesterola koji se dobija iz šargarepe

1904. Oto Leman objavljuje svoj rad „Tečni kristali“

1911. Šarl Magen je prvi eksperimentisao sa tečnim kristalima, postavljenim između dve ploče u tankom sloju

1922. Žorž Fridel je opisao strukturu i svojstva tečnih kristala i podelio ih u tri grupe (nematične, smektične i holesterične)

1936. Kompanija Markoni patentira prvu praktičnu primenu tehnologije „svetlosni ventil od tečnog kristala“

1962. Prva značajna publikacija na engleskom: „Molekularna struktura i svojstva tečnih kristala“, autora dr Džordža V. Greja

1962: Ričard Vilijams, iz RCA, otkrio je da tečni kristali imaju neke interesantne elektro-optičke karakteristike i uspeo da ostvari elektro-optički efekat napravivši šare na tankom sloju tečnog kristala uz primenu napona. Ovaj efekat se zasniva na elektro-hidrodinamičkoj nestabilnosti koja formira ono što se naziva „Vilijamsovim domenima“ unutar tečnog kristala.

1964: Džordž H. Hajlmajer napravio prvi ekran od tečnog kristala zasnovan na onome što je on nazvao dynamic scattering mode (DSM). Primena napona na DSM ekran pretvara početno čisti i prozirni sloj kristala u mlečno stanje. Ovi ekrani su zahtevali veliku količinu struje za rad

1970: Četvrtog decembra je efekat obrnutog nematičkog polja kod tečnih kristala patentiran u Švajcarskoj od strane naučnika Volfganga Helfriha i Martina Šadta. Potom je ovaj izum licenciran japanskim elektronskim proizvođačima koji su uskoro proizveli prve digitalne kvarcne ručne satove sa LCD ekranima i mnoge druge proizvode

1972: Prvi ekran aktivnog matriksa od tečnog kristala u SAD proizveo je T. Piter Brodi

2007: Po prvi put su LCD monitori pretekli klasične CRT monitore po prodaji

2008: LCD televizori su najbrojniji na tržištu, sa učešćem od 50%.

Oštrije, brže, bolje

Monitori u boji i sa visokom rezolucijom poput modernih LCD kompjuterskih monitora i televizora koriste strukturu aktivnog matriksa. Svaki piksel ima svoj tranzistor, što omogućava svakoj koloni da pristupi jednom pikselu. Ovakvi ekrani deluju svetlije i oštrije od pasivnih ekrana iste veličine, uglavnom brže reaguju i daju mnogo bolje slike.

Neki LCD monitori imaju neispravne tranzistore, što izaziva da pojedini pikseli budu stalno upaljeni (nazivaju se zaglavljenim) dok su drugi stalno ugašeni (nazivaju se mrtvim pikselima). LCD monitori sa nekoliko neispravnih piksela su obično i dalje upotrebljivi. Takođe, ekonomski je neopravdano baciti monitor sa samo nekoliko neispravnih piksela zbog njihove veličine. Proizvođači imaju različite standarde za određivanje maksimalnog prihvatljivog broja neispravnih piksela.

U pojedinim segmentima, neke druge tehnologije su u prednosti u odnosu na LCD. Za razliku od CRT monitora koji jednostavno mogu da menjaju rezoluciju, LCD monitori daju savršenu sliku samo u svojoj prirodnoj rezoluciji. Takođe, mnogi LCD monitori ne mogu da prikazuju veoma niske rezolucije, poput 320x200 piksela.

Duh prethodne slike

LCD ekranima je obično potrebno više vremena da reaguju u odnosu na plazma i CRT ekrane. To dovodi do toga da se na ekranu vidi „duh“ prethodne slike pre nego što se pojavi nova. Na primer, kada se miš brzo pomera na LCD ekranu, vidi se mnoštvo kursora.

Neki LCD televizori imaju značajno kašnjenje u prikazivanju slike zbog spore obrade video-materijala. Ako je ovo kašnjenje preveliko, ti ekrani mogu biti neodgovarajući za brzo i precizno korišćenje miša. Neki LCD televizori imaju „režim za igranje“ koji smanjuje vreme potrebno za obradu.

J.M

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u  
»  Prijatelji Planete

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003 -2012. PLANETA