MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
»  BROJ 45
Godina IX
Mart - April 2011.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.


 

» Glavni naslovi

NAUKA KAO ŽIVOT

 

Pripremio: Miloslav Rajković

Akademik Miljenko Perić, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju Univerziteta u Beogradu

Netačni računi (bez) vrednih molekula

Akademik Miljenko Perić (1949), redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju (Kvantna hemija i molekulske strukture, Spektri i strukture), najmlađa je zvezda u sazvežđu znamenitih fizikomičara Beogradskog univerziteta. Taj skup čine njegovi slavni prethodnici : Miloje Stojiljković, utemeljivač fizičkohemijskih studija Šsamo šesnaest godina pošto je fizička hemija ozvaničena kao nova nauka (Zeitschrift f ü r Physikalische Chemie, Leipzig, 1887) Ć, Pavle Savić, Slobodan Ristić, Slobodanka Veljković, Milenko Šušić, Slobodan Ribnikar, ali i profesori Tehnološkog fakulteta (N. Pušin, P. Tutundžić, A. Despić, M. Ristić). Većina su bili časnici Srpske akademije, Pavle Savić i Aleksandar Despić i njeni čelnici. Miljenko Perić je prvi kvantni hemičar kome je SANU otvorila svoja vrata

Akademik Miljenko Perić
Akademik Miljenko Perić

U najvišu naučnu ustanovu prof. Perić je ušao kao svetski autoritet u ab initio istraživanjima strukture i spektra molekula, naučnik sa liste najcitiranijih hemičara i jedan od najistaknutijih nastavnika na Univerzitetu u Beogradu. Kao najmlađi diplomac, magistar i doktor fizičke hemije. I nikako na poslednjem mestu, kao intelektualac najdublje radoznalosti, velike erudicije i tananog razumevanja nauke i umetnosti. U tom smislu

vredan je, npr., pomena ovaj njegov lični sud, ne samo o jednom antičkom istoriografu i prevodu njegovog dela na srpski : "Kada pročitate Tacita književnici dvadesetog veka u koje ne ubrajam Mana (bliži mi je kraju devetnaestog), Markes, Borhes, ne volim Kuelja i slične pisce, pa i dela koja su na mene ostavila uverljiv utisak (Kunderina Šala, Bog malih stvari Arundati Roj)”, veli prof. Perić, "dobijaju sasvim drugačiju dimenziju. Prevod Anala Ljiljane Crepajac je izvanredan, a ona nije akademik. Kada ga uporedite sa nemačkim lako se čita, nemački je gotovo nemoguće. Poklopili su se veliki pisac i veliki prevodilac. Anali su najbolja knjiga ikada napisana.”

Najbrži bonski doktorant

Miljenko Perić potiče iz porodice nastavnika srpskohrvatskog jezika, koja se igrom životnih prilika često selila, od Zagreba (Trpimirova) u kome je ugledao svet i živeo do svoje treće godine, sela Čajdraš u Bosni (u kome je u šestoj godini pošao u školu), Zenice (doba njegovog dečaštva) do Goražda u kome je završio gimnaziju. Otac Nedjeljko, Dalmatinac, iz seoceta Mala Duba kod Makarske, i majka Nada Perić, rođena Ilić, Srpkinja iz Sarajeva, upoznali su se kao studenti na Zagrebačkom sveučilištu, gde ih je zatekao rat i prekinuo njihovo školovanje. Tu su izrodili troje dece. Stariju ćerku i sina nazvaše prema junacima Gundulićeve "Dubravke". Otac je posle rata radio u izdavačkoj kući, imali su bogatu biblioteku (pamti izdanje Don Kihota sa Doreovim ilustracijama), koja je kasnije na volšeban način nestala. Danas na pitanje odakle je, odgovara : iz Goražda ili Bona.

"To su dva grada za koja me sećanja najviše vežu", veli. "Zenica je bila mali grad, Goražde veliko selo. Sve je u njemu bilo rustikalnije, primitivnije, moji drugovi iz razreda dolazili su u školu u gumenim opancima. Nije imao sportsku dvoranu, diskoteke, nije bilo televizije, ali je bilo popularno čitati Tolstoja i Dostojevskog, Igoa, Karla Maja. Morao sam da znam tri stvari – da igram fudbal i šah (majstorski kandidat), da plivam.”

Akademik Miljenko PerićU očevoj rodbini nije bilo učenih ljudi ali jeste iseljenika (Argentina, Novi Zeland), u majčinoj jeste. Jedan Miljenkov ujak je bio profesor Pravnog fakulteta, drugi građevinski inženjer, bliski majčin rođak doktorirao na Šekspiru u Engleskoj. Odluka da studira fizičku hemiju na PMF u Beogradu, ne samo da nije bila pogrešna, nego se ispostavilo, kaže, "da takve odluke ne mogu biti pogrešne". Ideja profesora Slobodanke Veljković i Damjane Vukanović da mladom asistentu, sa tek navršenih dvadeset i dve, povere prvi teorijski predmet na Institutu - Molekulske strukture i hemijska veza (danas Kvantna hemija i molekulske strukture) pokazala se takođe dalekovidom. Perićev naučni talenat je u ovoj oblasti našao svoju najdublju inspiraciju i dosegao najviši vrhove.

- Trebalo je da doktoriram u Gisenu, ali je moj nesuđeni mentor doživeo infarkt i prosledio me svom doktorantu Sigrid Pajerimhof (S. D. Peyerimhoff) na Katedri za teorijsku hemiju Univerziteta u Bonu. Profesor Fedor Herbut, naš vrhunski stručnjka fundamentalne kvantne mehanike, raspršio je moj zanos tom naukom rečima : "Ti ćeš za mene uvek biti hendikepiran što nisi fizičar". Bio je to najkorisniji savet koji sam dobio, okrenuo sam se molekulima.

U Beograd je doneo znanje narodnih pesma, u Bon je odneo više Hajneovih stihova u svojoj memoriji nego što su ih znali Nemci. I Hajne je neko vreme studirao u gradu kroz koji "mirno teče Rajna", kako peva u Lorelaj. Rodno mesto Betovena (ima i ulicu njegovog prijatelja Vegelera) i kancelara Adenauera M. Perić opisuje kao "najbolje mesto za život u Nemačkoj i verovatno jedno od tri, četiri najbolja u svetu" a frau Cente (Ch ä nta) Has, kod koje je stanovao, kao "najboljeg čoveka kojeg je ikada upoznao". Nije bio "najbolji doktorand" ali, kaže, bejaše "najbrži". Doktorirao je za (i za Nemačku) rekordna dvadeset dva meseca, žaleći što je "svoje najbolje četiri godine, od dvadeset prve do dvadeset pete", morao da čeka stipendiju.

"Ovo što radim je najlepše što u nauci može da se radi. Kvantni hemičar rešava najkomplikovaniju, Šredingerovu jednačinu, računa da li neki molekul postoji u nekom međuzvezdanom prostoru, da li život može da nastane na nekoj drugoj planeti. I sve što računa verifikuje se eksperimentom, uvek je na čvrstom tlu. Srećan sam što se bavim jednom oblašću u kojoj mogu da se prepustim fantaziji i da na kraju uradim nešto što će nekome koristiti.”

Akademik Miljenko PerićDoktorska disretacija "Untersuchung der Schwingungsstruktur von Elektronenspektren mit Hilfe der ab initio Methode" uvela je Miljenka Perića na velika vrata u krem društvo kvantne hemije i molekulske spektroskopije. Naučne radove (oko 150 do sada) publikuje u Molecular Physics, International Reviews in Physicol Chemestry, Journal of Molecular Spectroscopy, Zeitschrift f ü r Physic, Canadian Journal of Chemistry, Chemical Physics Letters, Physics Riports, u kojima objavljuju ili su objavljivali svoje studije svetski eksperti i nobelovci u ovoj oblasti : R. S. Mulliken, G. Herzberg, J. A. Pople, R. F. Curl.

Slavu je stekao primenom kvantnomehaničkog ab initio postupka u proučavanju strukture i spektra molekula, kojim se računi izvode bez ikakvih apriornih pretpostaviki o sistemu i bez ikakvih aproksimacija, sa visokom tačnošću koja omogućava pouzdanu interpretaciju i predviđanje eksperimentalnih rezultata. Posebno proučavanjem pobuđenih elektronskih stanja molekula (valentno - ridbergovska sprega), vibraciono - elektronske (vibronske) sprege ("Rener - Telerov efekat") i relativističkih efekata (spin - orbitna i magnetna hiperfina sprega). U istraživanjima vibronske sprege i relativističkih efekata M. Perić je trenutno u prvih deset od top 30 autora.

Molba profesora Kurla

Perićeve studije, u kojima je on jedini ili prvi autor, karakteriše "interakcija sa istraživanjima drugih naučnika", među kojima su i pomenuti velikani kvantne hemije. One po pravilu počinju da budu citirane tek nekoliko godina posle objavljivanja jer "motivišu nove eksperimentalne studije"(D. Vitorović). Već prvim radom iz molekulske spektroskopije rešio je problem identifikacije jednog pobuđenog elektronskog stanja molekula kiseonika i skrenuo na sebe pažnju drugih autora (97 citata). Huber (K. P. Huber) i Hercberg su taj rad uključili u svoje kapitalno delo Molecular Spectra and Molecular Structure. Constants of Diatiomic Molecules (1979), koje se isključivo oslanja na rezultate spektroskopskih merenja. Bila je to prva u nizu Perćevih studija, navodi akademik Vitorović, posvećenih interakciji pobuđenih elektronskih stanja valentnog i ridbergovskog karaktera, objedinjenih u monografiji Perić / Pajerimhof : "Rydberg and valence states in the tetra - atomic molecules B 2 H 2, C 2 H 2 and C 2 H 2+”, in "Understanding Chemical Reaktivity, Vol. 20, The Role of Rydberg states in Spectroscopy and Photochemistry, Low and igh Rydberg states" (1999 : 137-178).

Perićeve studije našle su odjeka i u drugim monografijama : kao što je Polyatomic Molecules Mulikena i Ermlera, npr.; Bunkera (R. J. Buenker) i Jensena ; u reprezentativnoj Enciklopediji kompjutacione hemije Kepela i Domkea, u renomiranoj seriji Advances in Chemical Physics (rad 116). U nizu studija dr Perić je rešio neke dugogodišnje kontroverze Škao što je bila ona oko strukture radikala N 2 H 2, ukazavši da je tada vodeći svetski spektroskopičar Remzi (D. A. Ramsay) sa saradnicima izveo "nekorektnu asignaciju traka u snimljenom spektru" Ć, izveo drugačije zaključke (da je radikal CH 2 nelinearan, suprotno Hercberga) ili ukazao na nekorektnu interpretaciju prethodnika (npr. spektra radikala BH 2 Herzberga i Džonsa).

- Remzijeve eksperimente teoretičari nisu mogli da objasne i pokušao sam da rešim taj problem. Malo sam lupao glavom i uvideo da su oni sve pogrešno ispremeštali i da je sve trebalo uraditi na drugi način. Dok sam išao od kuće prema institutu, mislio sam šta će reći moji šefovi. Paj (Pajerimhof), kako smo je zvali, je bila institucija, ali kada sam joj saopštio svoj zaključak odmah je otvorila šampanjac. Dva meseca kasnije, uvaženi prof. Remzi je došao na naučnu konferenciju, povukli smo se nasamo moja dva šefa (Pajerimhof, Bunker), Remzi i ja i izložili rešenje. U novom Remzijevom radu (Can. J. Chem., 56, 1978) rečeno je da su ponovili eksperiment i da je naš rad potpuno tačan. To je taj osećaj uspeha, pri čemu kada govorim o jednoj euforičnoj reakciji, mislim da to više govori o njihovoj veličini nego o mom uspehu. Treba, zaista, biti veliki čovek pa kazati : da, pogrešio sam ".

U pristupnoj besedi akademik Perić je govorio i o molekulu C 2 H koji je bio predmet intenzivnih eksperimentalnih i teorijskih istraživanja jer se pretpostavlja da je to jedan od najzastupljenijijih molekula u međuzvezdanom prostoru i jedna od "najvažnijih karika u lancu od atoma do organskog sveta". Pored toga, C 2 H je intermedijar u nizu hemijskih reakcija koje se izvode u laboratorijama. Najveći broj eksperimentalnih studija izvela je grupa prof. Kurla, dobitnika Nobelove nagrade za razjašnjenje strukture fulerena.

- Pokazalo se, međutim, da do devedesetih eksperimentatori nisu bili u stanju da razumeju strukturu dobijenih spektara, a da im ni teoretičari u tome nisu mogli mnogo pomoći, kaže prof. Perić. Na molbu Roberta Kurla, započeli smo rad na ovom molekulu. Kombinovani napori eksperimentatora i teoretičara doveli su do zaključka da su se u slučaju C 2 H prepleli skoro svi problemi koji se mogu javiti u jednom troatomskom molekulu. U jednom privatnom pismu mom šefu prof. Kurl je bio veoma egzaltiran time šta smo uradili. To mi je najdraže od svega što sam radio.

Serija studija na ovom radikalu spada i među najznačajnije u Perićevom naučnom opusu. U komentaru S. Carter at al. (Mol. Phys. 98, 2000) napisano je da "publikovanje opsežnih studija Perića, Pajerimhof i Bunkera Š 48, 50-52, 57 Ć predstavljaju stvarnu prekretnicu ("breakthrough") i konkretnu polaznu tačku za sve koji su se od tada bavili ovim problemom".

Na nekim poljima, kao što je vibronska sprega, prof. Perić je desetak godina jedini istraživao Rener - Telerov efekat na četvoroatomskim molekulima. "U međuvremenu je dosta naučnika radilo na troatomskim molekulima, a kada je objavljen niz eksperimentalnih radova na četvoroatomskim molekulima to je postalo veoma zanimljivo. Ja sam već bio proširio primenljivost metode na petoatomske, šestoatomske i molekule sa proizvoljnim brojem atoma. Mnogi su me sledili ali uz mnogo veći utrošak vremena", kaže.

Jedan ciklus predavanja na Hajnrih - Hajne univerzitetu u Disledorfu prof. Perić je simbolično naslovio : Ungenaue Rechnungen an wertlosen Molekulen (Netačni računi bezvrednih molekula). Zašto ? "Svako pomoću dobrih rezultata može dešifrovati eksperimentalno dobijen spektar. Umijeće je to uraditi s lošim", napisao je u prvom tomu svoje monografije.

O sebi kao naučniku i bavljenju naukom govori s dozom hofmanovske ironije : "Nisam neki naučnik, u naučnike ubrajam Ajnštajna, Hajzenberga, Diraka, one koji su ostavili trag u nauci. Ali, nisam ni preterano skroman da kažem da je neko drugi mnogo bolji od mene, nije. Nije ni teže baviti se naukom nego raditi neki drugi posao. Postoji čudna konvencija : kad slikar naslika sliku niko ga za to neće posebno platiti, dobiće platu ako proda sliku. Naučnik ima sreću da je plaćen za ono što radi.”

Nesvakidašnje delo

Leta 2009, u izlogu knjižare "Inicijal", nekad Akademijine, osvanula je prva knjiga Perićeve naučne trilogije Struktura i spektri molekula u ćiriličnom izdanju (druga je već napisana), čija je naslovna strana odslikava duhovni svet pisca. To je "monumentalno", "nestandardno delo", "naučnokulturni događaj", knjiga kakva "na srpskom, a ni na drugim jezicima, nije dosad napisana", akže akademik Gutman. Sam pisac je u Predgovoru, fejnmanovski, izložio svoju naučnu poetiku, svoje "vjeruju", svoj modus operandi. "Hteo sam da objasnim šta je fizička hemija. Ovo je najbolje što sam napisao, bolje ne bih mogao ni umeo. Moja ideja vodilja je bila : napisati knjigu pošteno". Monografija Struktura i spektri molekula trebalo bi da bude lik u ogledalu Hercbergovim Spektrima i strukturama molekula. "Dakle, ista materija, ali sa suprotne polazne tačke. Što se vrijednosti knjige tiče, relacija će, plašim se, biti inverzna", kaže autor.

Uloga supruge Jelene Radić - Perić, redovnog profesora na istom fakultetu (zajedno su studirali, magistrirali i doktorirali), "nemerljiva je" u njegovoj karijeri jer su na nju, pored ostalog, "padale sve porodične obaveze za vreme mojih redovnih gostovanja u Nemačkoj", veli. Bio je u Bonu i uoči agresije NATO na Srbiju, ali se odmah vratio u zemlju ("prvi tomahavk je preleteo iznad Vidikovca") dok su drugi iz nje bežali. Sin Ivan je, po savetu roditelja diplomirao na ETF ("Smatrali smo da je bolje da to uradi ovde, nego u inostranstvu, gde su osnovne studije površnije"), svetski je ekspert za čipove. Neki su ugrađeni u akcelerator u CERN - u, u satelite...

Ovaj naučnik i profesor intenzivno radi i po četrnaest sati, ali i pored toga ima vremena za partiju šaha (bio prvak Goražda, u Bonu igrao kvalifikacije za Bundes ligu, pobedio Ljubojevića na početku karijere, navijao za Talja), za fudbal sa studentima, TV ("interesuje me sve, od boksa do baleta"). Preveo je s nemačkog i kratak roman Šolema Alejhema Šir haširim (A), Pjesma nad pjesmama (2007), sa komentarima. Zvuči neverovatno : putujući autobusom na posao, od Vidikovca do fakulteta, za tri godine je pročitao na nemačkom sve što su napisali Gete i Tomas Man.

Ovog marta je tačno četiri decenije kako je počela njegova karijera na Institutu danas Fakultetu za fizičku hemiju. Često je bio gost na univerzitetima u Bonu, Vupertalu, Berlinu, Vircburgu, Diseldorf, Iraklionu, Parizu, Hajdelbergu, držao predavanja i implementirao svoje programske pakete, rukovodio izradom doktorskih (troje njengovih doktoranada su profesori na stranim univerzitetima), magistarskih, diplomskih i drugih radova. Velemajstor ab initio "otvaranja" još se nije umorio. Referi časopisa Chemical Physics je njegov rad Renner - Teller effect in five - atomic molecules : Ab initio investigation of the spectrum of C 5-, objavljen u specijalnom dvobroju (Vol. 343), 2008, čije je bio i koeditor, prokomentarisao je rečima : "Ovaj Perićev rad na RT efektu... je remek delo ("masterpiece") o tome kako se užasno komplikovan problem može redukovati na prihvatljive proporcije".

Miloslav Rajković

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u  
»  Prijatelji Planete
 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003 -2013. PLANETA