MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 84
Planeta Br 84
Godina XV
Maj - Jun 2018.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

Dr Milan Gnjatović, docent na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu

Simbioza ljudi i mašina

Zablude transhumanizma

Tema BrojaKad bi se razvoj nauke mogao dugoročno predvideti, onda to ne bi bila nauka. A ko brzopleto prihvati da napiše članak o budućnosti veštačke inteligencije, rizikuje da se izgubi u domenu naučne fantastike. Uostalom, o tome svedoče i brojna predviđanja naučnog razvoja koja su se na kraju ispostavila kao sasvim pogrešna. Zato se čitalac upozorava da ne možemo znati gde će nas istraživanje veštačke inteligencije dovesti. Ali možemo uočiti kuda je ova oblast krenula - i da nas aktuelni smerovi razvoja neće dovesti do predviđenog cilja.

Tema BrojaOptimistička predviđanja razvoja veštačke inteligencije se svode na obećanja da ćemo računarima uskoro moći da prepustimo upravljanje automobilima, pisanje knjiga, postavljanje medicinskih dijagnoza, i niz drugih poslova koji su trenutno rezervisani isključivo za ljude. Sa druge strane, kritičari upozoravaju na realne opasnosti koje potiču od militarizacije veštačke inteligencije, promena u strukturi zapošljavanja koje bi znatni broj ljudi mogle da liše mogućnosti da se zaposle, i izloženosti i zloupotrebe privatnih podataka.
Ali, na fundamentalnom nivou, agenda veštačke inteligencije je mnogo ambicioznija. Jedna od njenih najupečatljivijih manifestacija je transhumanistički pokret. Ovaj pokret, koji je više ideološki nego naučni (iako dosta njegovih pobornika dolazi iz naučnih krugova), zasniva se na pretpostavci da će se dalja evolucija inteligentnog života odvijati kroz simbiozu ljudi i mašina. Primenom tehnologije će se prevazići problemi starenja i oboljevanja, fizički i mentalni kapaciteti ljudi će biti uvećani, i, u krajnjoj instanci, postaćemo besmrtni. I sve to možda već u doglednoj budućnosti.

Četvrta revolucija

Kad je Jozef Vajcenbaum 1972. napisao da je ljudska posvećenost nauci oduvek imala mazohističku komponentu, ukazao je na činjenicu da revolucionarna naučna saznanja imaju potencijal da suštinski promene način na koji doživljavamo sebe i umanje značaj čoveka u odnosu na svet koji ga okružuje. U prošlosti su se desile tri ovakve revolucije: Kopernik nas je izmestio iz centra svemira, Darvin nam je objasnio da se ne razlikujemo od životinja, a Frojd nam je pokazao da je naša racionalnost samo iluzija.
Trenutno se nalazimo na pragu četvrte revolucije, pod kojom podrazumevamo shvatanje da se ljudi ne razlikuju suštinski od mašina. Filozof Lučijano Floridi, u svojoj knjizi iz 2014, najavljuje četvrtu revoluciju, pokušavajući da predoči postojanje tzv. infosfere, tj. da se stvarnost u potpunosti sastoji od informacija čije je postojanje nezavisno od čoveka. Njegovim rečima, „ono što je stvarno nosi informaciju, i ono što nosi informaciju je stvarno”. Osnovni model informacije predstavlja upravo računar, što treba da otkloni naše zablude da su fenomeni informacije imanentno vezani za ljudsku svest.
Iako Floridijevi stavovi mogu izgledati radikalno, oni su, u stvari, konzervativni u odnosu na druge transhumanističke vizije koje potiču iz naučnih krugova. Godine 1995, istoričar Brus Mezliš je napisao, u pozitivnoj konotaciji, da su Kopernik, Darvin i Frojd razotkrili iluzije o ljudskoj posebnosti u odnosu na svemir, životinjski svet i nesvesno, i da je potrebno ukloniti i četvrtu zabludu - da se ljudi razlikuju od mašina. Mezliš smatra da se ljudska priroda može najbolje razumeti u kontekstu mašina, i zagovara neizbežnost tzv. koevolucije ljudi i mašina.
Poznati robotičar Hans Moravek je 1988. predvideo da će uskoro sve suštinske ljudske funkcije, fizičke i mentalne, imati veštačke duplikate. Deceniju i po kasnije, Moravek je ostao dosledan, predviđajući robote „četvrte generacije“ (opet taj broj) koji će posedovati funkcionalnosti apstrakcije i generalizacije. Marvin Minski, još jedan od pionira veštačke inteligencije, doživljavao je mozak kao „mašinu od mesa“ i smatrao da je pitanje vremena kada ćemo moći da napravimo veštački um.

Tehnički singularitet

Tema BrojaJoš ekstremniji i medijski znatno zastupljeniji je Rejmond Kurcvajl, koji predviđa da će veštačka inteligencija biti toliko napredna da nećemo praviti razliku između ljudi i mašina. On zastupa hipotezu tehničkog singulariteta, po kojoj će u doglednoj budućnosti ljudi uspeti da naprave veštačku inteligenciju koja prevazilazi ljudsku inteligenciju. Takva veštačka inteligencija bi, po ovoj hipotezi, bila sposobna da se samostalno unapređuje, sve dok ne dostigne nivo superinteligencije, koja će uticati na razvoj budućnosti na način koji ljudi neće moći da predvide, niti razumeju. U skladu s tim, Kurcvajl sugeriše fantastične scenarije. Po jednom od njih, računarska tehnologija će omogućiti da skeniramo mozak i preselimo um na računar. Naše postojanje nastavili bismo kao softver koji bi bio nosilac naših identiteta i svesti. Time bismo prevazišli biološka ograničenja i postali besmrtni.

Transhumanističkoj konceptualizaciji čoveka ne bi trebalo poklanjati posebnu pažnju, da savremeno društvo nije počelo da je prihvata. To se najuočljivije oslikava kroz prizmu medija. Ilustracije radi, iz mnoštva medijskih primera, izdvojićemo nekoliko hronološki i tematski povezanih. U februaru 2011, magazin „Tajm“ je posvetio naslovnu stranu ovoj temi, sa natpisom „2045 - godina kad čovek postaje besmrtan“, magazin „Cajt Onlajn“ objavio je članak sa naslovom „Godine 2045. mozak će biti na hard-disku“, a agencija Tanjug je objavila vest da „Civilizacija, kakvu poznajemo, nestaje za 35 godina“. Sva tri teksta nekritički prenose Kurcvajlovo predviđanje da su računarska inteligencija i svest ne samo moguće već i izvesne.

Pravo stanje stvari

Tema BrojaKako stvari zaista stoje? Računarske i robotske tehnologije će nastaviti da napreduju, a neke od njih će biti i korisne, ali trenutno stanje u nauci ne nagoveštava ni najmanju mogućnost razvoja veštačke inteligencije, ni koevolucije ljudi i mašina.
Uprkos neispunjenim obećanjima, transhumanistička ideja će preživeti. Vitalnost ove ideje potiče iz njene ideološke prirode. Transhumanistički pokret je zasnovan na neutemeljenom verovanju, iako je često uvijen u naučnu oblandu, i čini se da njegovi pobornici retko uzimaju u obzir kontraargumente.
A tema za raspravu zaista ima. Po Fransisu Fukujami, čak i parcijalno realizovanje transhumanističke tehnologije samo bi dodatno povećalo razlike između razvijenih i nerazvijenih društava. Ako posmatramo svet sa stanovišta antropološkog pesimizma, teško je ostati ravnodušan na ovakvo upozorenje. Ali suštinski nedostatak transhumanističke ideje je neskromno verovanje da možemo znati u kom smeru bi ljudski rod trebalo da koevoluira sa mašinama. A ovo je jako opasna pretpostavka jer suštinski aspekti čoveka ipak nisu izračunljivi.
Za kraj, prikladno je preneti ono što je Vajcenbaum napisao u jednim od svojih poslednjih i-mejlova:
„Naša smrt je poslednja usluga koju možemo pružiti svetu: ako se ne bismo sklonili s puta, generacije koje nam slede ne bi morale iznova da uspostavljaju ljudsku kulturu. Ona bi postala rigidna, nepromenljiva, i time bi umrla. Sa smrću kulture bi sve ljudsko takođe preminulo.”

 

Dr Milan Gnjatović, docent na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu

 

Tema Broja

Tema BrojaTema Broja




Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA