MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA

»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 86
Planeta Br 86
Godina XVI
Septembar - Oktobar 2018.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

JUBILEJI

 

M. Rajković

Dva veka od Vukovog Srpskog rječnika iz 1818. i savremene srpske leksikografije

Rečnici su više od knjiga

JUBILEJIŠesnaesti međunarodni kongres slavista (1000 učesnika iz 43 zemlje), održan u Beogradu od 20. do 27. avgusta 2018, u godini važnog jubileja - dvestogodišnjice prvog izdanja Vukovog Rječnika, bio je zvezdani trenutak da se srpska leksikografija predstavi javnosti. U Galeriji nauke i tehnike SANU upriličena je inventivno osmišljena izložba Srpska leksikografija od Vuka do danas, sa reprezentativnim katalogom istog naziva koji pregledom 25 rečnika i tipova rečnika na 400 strana prevazilazi publikaciju ove namene. Izložbu je inicirao prof. Boško Suvajdžić, predsednik Međunarodnog komiteta slavista, a pripremili vrsni znalci naše rečničke baštine Rajna Dragićević (Filološki fakultet u Beogradu) i Nenad Ivanović (Insitut za srpski jezik SANU). Bila je to glavna prateća manifestacija dostojna ove najveće smotre slovenskih jezika, književnosti i kultura.

 

Organizator je izložbom i specijalnom temom kongresa posvećenom znamenitom Vukovom delu, obeležio dva veka od Rječnika iz 1818, kao važan zadatak srpske naučne i kulturne istoriografije.

Kontinuitet rečničke kulture

Izložba je imala tri jasna cilja: istorijski, kulturni i naučni. U nizu najznačajnijih srpskih leksikografa “orijentisanih ka savremenim evropskim lingvističkim idejama”, Đure Daničića, Stojana Novakovića i Aleksandra Belića, Vuku kao leksikografu dato je“početno mesto”. U Predgovoru katalogu, R. Dragićević objašnjava: “Ovakvom postavkom istorijskog segmenta izložbe nastojali smo da istaknemo kontinuitet naše rečničke kulture sagledan u svetlu međusobnih veza i uticaja između pomenutih naučnika”.
Reč je o pojedincima koji su najzaslužniji za razvoj srpske leksikografije u protekla dva veka, koja možemo podeliti na četiri perioda: vukovsko-daničićevski, novakovićevski, belićevski i ivićevski.
JUBILEJINa drugom mestu, izložba je skrenula pažnju javnosti na “značaj rečnika” kao “knjiga koje su više od knjiga”, riznice leksičkog blaga, etnografskih i kulturoloških podataka o istoriji srpskog naroda. I ne samo to. Kako ističe prof. Dragićević, oni pružaju “vernu sliku stanja u društvu određene epohe”; odražavaju duhovne i naučne ideje koje je srpski narod pratio kroz vreme, njegovo razumevanje sveta i jezika kojim se služi. Treći cilj autora nije bio ništa manje značajan: da strane slaviste, učesnike kongresa, upozna sa nastajanjem najvažnijih srpskih rečnika i razvojem leksikografskih ideja i koncepcija u kulturnoistorijskom kontekstu. To je tražilo “zadiranja u prošlost” Društva srpske slovesnosti, SKA/SANU i Matice srpske.
“Svim ovim institucijama i naučnicima vezanim za njih izrada rečnika bila je na vrhu liste prioriteta. Teško je zamisliti nauku koja kao leksikografija prožima sve faze SANU, od osnivanja do danas, i koja povezuje toliko članova SANU”, kaže RajnaDragićević i navodi samo neke od njih: Stojan Novaković, Aleksandar Belić, Irena Grickat, Mitar Pešikan, Pavle Ivić, Aleksandar Loma, Predrag Piper, Ivan Klajn, Aleksandar Kostić.
Svako ko je pažljivo video izložbu mogao je, i u Prokrustovom prostoru Galerije nauke i tehnike (Galerija SANU je bila primerenija temi i događaju, ali neko je zaboravio na Pančićev amanet), jasno da prepozna taj “lanac značajnih srpskih intelektualaca od Vuka do današnje generacije lingvista, koji su se, izrađujući rečnike, nadovezivali jedni na druge, a istovremeno ostavljali lični pečat u srpskoj leksikografiji za buduće naraštaje”.
Rajna Dragićević je pisac prvog poglavlja u katalogu “Vuk Stefanović Karadžić, Srpski rječnik istolkovan njemačkim i latinskim riječima, Beč, 1818”.
- U srpskoj lingvistici još uvek se smatra da savremeni srpski književni jezik počinje od Vuka i traje do danas. Kada se služimo vremenskim orijentirom “od Vuka”, to, u stvari, znači od Vukovog Rječnika iz 1818. godine u kome je on  postavio osnovicu reforme jezika. Dakle, veličina ovog dela jeste u tome što su u njemu postavljeni temelji onog jezika kojim se i danas služimo.
Vuk je izradi rečnika pristupio na nagovor Jerneja Kopitara, koji je u Vuku “video reformatora sposobnog da gramatički i leksički opiše srpski narodni jezik. Kopitarova motivacija” veli, “bila je dvostruka - na jednoj strani, kao austrofil, želeo je da Srbe odvoji od Rusa, a na drugoj strani, kao slavenofil, želeo je da se popiše i tako sačuva srpska leksika. Prema nekim Vukovim pismima, reči za Rječnik počeo je da sakuplja 1813. godine u Brzoj Palanci, a najveći deo posla obavio je 1816. godine u manastiru Šišatovac, gostujući kod pesnika arhimandrita Lukijana Mušickog. Vuk tamo beleži reči iz rodnog Tršića, po sećanju. Kopitar mu je pomagao tako što mu je iz Beča poslao starije ilirske rečnike, koji su u leksikografskom smislu bili vrlo moderni, pa se Vuk ugledao na njih, ali i preuzimao neke reči koje je čuo u narodu.”

JUBILEJI

Pečat Aleksandra Belića

Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika SANU (tom I-XX, 1959 -2017, reči na slova A-P) predstavlja jednojezični opisni rečnik tipa tezaurusa, piše N. Ivanović. Obuhvata celokupnu leksiku srpkog književnog i narodnog, pisanog i govornog jezika tokom dva veka njenog leksičkog i semantičkog razvitka. U dvadeset dosad objavljenih tomova obrađeno je oko 230.000 reči; predviđa se da će, kada bude završen, ovaj rečnik imati više od 30 tomova i preko 400.000 obrađenih reči. To je najvažniji i najobimniji leksikografski poduhvat u Srbiji.
Za razvojnu koncepciju Rečnika SANU u prvoj polovini XX veka najzaslužniji je Aleksandar Belić: “Rečnik savremenog književnog jezika mora biti zbirka reči naših književnih dela u kojoj ćemo naći njihova značenja. Ona nam mora pomoći da razumemo delo naših pisaca, koji su iz različitih krajeva našeg naroda i da pružimo mogućnost ostalome svetu da nas razume”.

Slika narodnog života

Godine 1817. Vuk i Kopitar su već vredno prevodili srpske reči na nemački i latinski jezik. Prvobitna ideja bila je da se reči prevode na italijanski i nemački, ali se od toga odustalo. Naš sagovornik podseća na reči Pavla Ivića, da se očekivalo da će “na najveći otpor naići narodni jezik očišćen od crkvenoslovnskog, revolucionisani pravopis i jekavsko narečje”. Umesto toga, najveće zgražanje izazvala je latinična jota u Vukovoj ćirilici i mnogobrojne vulgarne reči. Kritičari su smatrali da će Vuk ‘pošokačiti’ Srbe pozajmljivanjem latinične jote. Naročito su vulgarizmi izazvali veliku pažnju u celoj javnosti, a posebno kod prenumeranata koji su svojim prilozima značajno pomogli da se ova knjiga objavi. “Dok se još nije znalo da će Rječnik sadržati i opscene reči, roditelji su ga naručivali za svoju decu, kao uspomenu. Knjige nisu bile dostupne i taj poklon se smatrao dragocenim”, veli.
U Rečniku su objavljena imena prenumeranta i njihove dece, kao svedočanstvo o sebi i kao uspomena budućim generacijama. Tako, prof. Dragićević navodi sledeće zapise: Gospođa Ana Teodorović, udovica, rođ. Palikuća, za Petra, Dimitrija, Anastasiju, Jekaterinu, đecu svoju; Vilip Cvjetković, velikokupac, za Konstantina i Pavla, sinove svoje; Petar Teodorović, velikokupac i žena mu, gospođa Anastasija, za Đorđija, Konstantina, Stanislava, Aleksandra Vilipa, Vasiliju, Jelisavetu, đecu svoju (7), za sirotnu mladež opšt. Trjestanske (6). I pita: “Možemo samo da zamislimo kako je reagovala ova konzervativna gospoda na opscene reči u knjizi koja je trebalo da vaspitava njihovu decu i da im ostane trajna uspomena na roditelje.Podaci o prenumerantima na Vukov Rječnik “predstavljaju dragocenu bazu podataka za istraživanja iz različitih nauka.”
Rječnik sadrži sliku sveta srpskog naroda na početku XIX veka. U bibliografijama radova o ovom rečniku zabeleženo je mnogo analiza različitih segmenata iz  narodnog života koje je Vuk u njemu obradio. Tako, R. Ljubinković analizira igre u Rječniku i navodi i ove primere: klis, krmača, prsten, banati se, gavranja (pastirska), gonetalica, kupa, lončić (dečja), navlačkapa, ćuškapa, nožak, pipavica (dečja), poletiš, plojka, popik, žmura, titara, ćeralica, fen, fes, čula, šapac, šparta (dečja), uskučkobila, bubalica, viriz, vota-fota, metaljka, ćulanje, halka, čuljajka, cupkanje, cucanje  itd. Neobično je, kaže, koliko su igre činile sastavni deo života srpskog naroda, i dece i odraslih.

JUBILEJI
Analizu leksikekojom se označavaju vršioci radnje i nosioci zanimanja u Vukovim rečnicima sprovela je J. Matijašević. Ona razvrstava vršioce radnje ili nosioce zanimanja u nekoliko grupa – zemljoradnike (težak, ratar, paor, orač, kopač itd.), stočare (pastir, čobanin, planinar, kravar, volar, kobilar, svinjar itd.), zanatlije (kovač, puškar, čarapar, užar, sapundžija, lojar itd.), ugostitelje (kafedžija, krčmar, birtaš, meandžija itd.). U rečnicima se pravi distinkcija između gradskih i seoskih zanimanja, muških i ženskih, onih koja su se vezivala samo za određene nacionalne pripadnosti. Nalbanta/nalbantin je tako bio potkivač konja. To zanimanje je bilo gradsko i obavljali su ga samo Turci. Kašike su pravili samo vlaški Cigani. Neki zanati bili su vrlo ugledni, kao krojači, sajdžije, zlatari/kujundžije, berberi.
Mit o Vukovom Rječniku je, ukazuje, “praćen brojnim stereotipima” sa kojima se ona susreće u radu sa studentima. “Svake godine se”, veli, “ispostavi da, do četvrte godine studija, većina studenata nikada nije imala u rukama ovu knjigu, iako studiraju srpski jezik i znaju da ona predstavlja najvažnije Vukovo delo. Ova činjenica pokazatelj je da se u nastavi srpskog jezika u našim školama Vuku i njegovom delu pristupa neinventivno, sa puno stereotipa, uz brojne superlative, prema kojima učenici, a zatim studenti, često osećaju otpor i ne razumeju ih.”
Učenici, pa čak i neki student, misle da se njegova revolucionarnost, na primer, ogleda u tome što niko pre njega nije uvodio narodni jezik u književnost i da je on, bez bilo kakvog oslanjanja na prethodnike, reformisao azbuku. Prema tom uvreženom stereotipu, sve potiče od Vuka, pa i srpska leksikografija. Snaga stereotipa je toliko jaka, naglašava prof. Dragićević, da čak i posle odslušanog kursa iz istorije srpske leksikografije (na kojem se dužna pažnja posvećuje predvukovskoj leksikografiji) ima studenata koji na ispitno pitanje o najstarijem srpskom rečniku, bez razmišljanja, odgovaraju da je to, naravno, Vukov Rječnik.

Elektronska leksikografija

„Srpska (institucionalna) leksikografija se pod uticajem računarskih tehnologija, polako transformiše i rađa se nova grana - elektronska leksikografija. Dosadašnji brz i intenzivan razvoj sugeriše da će na ovom polju u budućnosti biti značajnih promena... Pred srpskim leksikografima je mnogo izazova, a u budućnosti će, verujemo, biti ostvarena dostignuća o kojima se sada mašta i sanja“, piše u katalogu (2018:379) Ana Barbatesković, student postdiplomskih studija Filološkog fakulteta u Beogradu.

Najfrekventnije reči

U Frekvencijskom rečniku savremenog srpskog jezika najfrekventnije reči su -imenice: dan, ruka, oko, noć, srce, zemlja, čovek, godina, san, život; pridevi: velik, nov, beo, mali, dobar, crn, star, narodni, pun, mlad; glagoli: biti, hteti, moći, znati, imati, videti, reći, trebati, doći, dati.

Razgranata naučna disciplina

Govoreći o razvoju srpske leksikografije u XIX, XX i XXI veku, podseća nas na reči prof. Darinke Gortan Premk, dugogodišnjeg srpskog leksikografa, na izradi Rečnika SANU, da se srpska leksikografija razvijala “u prelomnim i uznosnim vremenima”. I zaista je tako, potvrđuje. “Istorija leksikografije svedoči o tome da je nastajanje svih najznačajnijih srpskih kulturnih institucija praćeno idejom o izradi rečnika srpskog jezika. Međutim, uznosi kratko traju pa se započeti leksikografski poslovi sporo odvijaju i obično nemaju podršku države.”
Uprkos nepovoljnim okolnostima, rezultata, ipak, ima. Danas nastaje sve više specijalnih rečnika srpskog jezika, kao što su: derivacioni, frekvencijski, asocijativni, terminološki, frazeološki itd. Mnogi od njih svoju bazu imaju u velikim deskriptivnim rečnicima, kao što su rečnici SANU ili Matice srpske. Rajna Dragićević ukazuje da je izrada novih rečnika “važan zadatak” srpske leksikografije. Nedostaju nam gotovo “svi tipovi rečnika”. U skladu sa potrebama ovog veka, i savremeni elektronski rečnik srpskog jezika koji bi se svakodnevno ažurirao.
-Rečnici nastali poslednja dva veka interesovanja srpskih leksikografa za reč, kaže koautor izložbe Nenad Ivanović, simbolizuju evoluciju njihovih pogleda na leksiku, koja je obeležila vreme između početka XIX i početka XXI veka. Ta evolucija počinje sa Vukovim Rječnikom kao “kombinacijom etnografske i leksikografske studije”, i grana se u više pravaca: ka celovitom opisu reči u sistemu standardnojezičke norme, koji karaktereriše rečnik savremenog jezika, ka opisu porekla reči i njenog istorijskog trajanja, ka negovanju dijalekatskih reči, ka različitim vidovima naučnog predstavljanja leksike.

Eksplozija terminoloških rečnika

Terminološki rečnici su rečnici u kojima su opisane specijalne jedinice (termini) i pojmovi koje one imenuju. Za dva veka svog postojanja, savremena srpska leksikografija je doživela nekoliko „terminoloških eksplozija“: sa razvojem industrijskog društva, a krajem XX veka i informatičkog društva; sa uvođenjem školskih predmeta po ugledu na evropsko obrazovanje; sa zasnivanjem i razvojem modernih prirodnih nauka, u prvom redu medicinskih; sa razvojem vojnih nauka; sa uvođenjem standardizacije u razne oblasti društva i dr. Samo u poslednje tri decenije broj terminoloških rečnika narastao je na dve stotine.

-Rečnici su više od knjiga, jer predstavljaju odraz civilizacijskog nivoa govornika nekog jezika, njihovih znanja o svetu i načina na koji ga poimaju i ocenjuju,  naglašava Rajna Dragićević, vodeći srpski leksikolog i jedan od vodećih svetskih leksikologa, autor još jednog kapitalnog leksikološkog dela Srpska leksika u prošlosti i danas (2108).
Izložba Srpska leksikografija od Vuka do danas, kroz sliku o srpskim rečnicima, prikazala je, bar u nekoj meri, i razvoj srpske nauke i kulture.
Trud svih saradnika na predstavljanju srpske leksikografije, tvoraca postavke, njenih dizajnera, pisaca priloga u katalogu, nije bio uzaludan. Svi su na ovoj izložbi, iz istorije srpske leksikografije mogli nešto da nauče. Ona je lep primer negovanja kulture sećanja i omaž jednom kolektivnom, besceno važnom, a “u suštini anonimnom poslu”.

 

M. Rajković


Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA