MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 90
Planeta Br 90
Godina XVII
Maj - Jun 2019.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

MEDICINA

 

G. Tomljenović

Laser u oftalmologiji

Neprocenjivo preventivno delovanje

 

Dr Dejan Stefanović

Lasersko zračenje ima posebne karkteristike, koje tretman laserom čine superiornijim u odnosu na druge načine lečenja - neinvazivan je i potpuno bezbolan, i traje neuporedivo kraće. Dr Dejan Stefanović, oftalmolog u Bel Medicu, lasersku terapiju ističe i kao veoma važno preventivno sredstvo, prvenstveno kod obolelih od dijabetesa, i kod bolesti oka koje mogu da dovedu i do slepila


Savremena medicina ne može da se zamisli bez LASER-a (Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation) - “pojačanja svetlosti pomoću stimulisane emisije zračenja” - vrlo specifične tehnologije koja se široko primenjuje u mnogim medicinskim granama. Posebne karakteristike laserskog zračenja učinile su da je tretman laserom superiorniji u odnosu na druge načine lečenja - neinvazivan je i potpuno bezbolan, i traje neuporedivo kraće. U oftalmologiji, jednoj od prvih medicinskih grana koje su počele da koriste ovu tehnologiju, upotreba lasera revolucionarno je izmenila konvencionalne načine lečenja poremećaja oka.
Laser se danas koristi u širokom spektru očnih bolesti, uključujući oboljenja prednjeg segmenta (rožnjače, sočiva) i probleme zadnjeg segmenta oka (retine, žute mrlje). U najraširenijim očnim bolestima kao što su dijabetička retinopatija, starosna makularna degeneracija, glaukom i katarakta, različite vrste lasera su postale veoma važna dijagnostička i terapijska alatka. Dr Dejan Stefanović, oftalmolog u beogradskoj Opštoj bolnici Bel Medic, ističe lasersku terapiju kao veoma važno preventivno sredstvo, prvenstveno kod obolelih od dijabetesa, kao i kod osoba sa bolestima retine među kojima su neovaskularni glaukom i rupture retine, te u ranoj terapiji glaukoma. Reč je, naime, o poremećajima i bolestima oka koje mogu da dovedu i do slepila.

Neinvazivno, uz lokalnu anesteziju

Za razliku od drugih svetlosnih izvora, bilo prirodnih ili veštačkih, optički izvori laserskog zračenja efikasni su i blagotvorni zahvaljujući tome što emituje monohromatsko, koherentno i strogo usmereno elektromagnetno zračenje, i u prostoru i u vremenu.

Dijagnostika i kombinovana terapija

Uz laserske intervencije, kao deo kombinovane terapije koristi se i savremena anti-VEGF terapija, posebno kod dijabetičara, i u nekim stanjima kao što je okluzija vena. Reč je o naprednim biološkim lekovima koji se daju u obliku injekcija, intravitralno (u staklasto telo oka).

Dr Stefanović takođe napominje da laserskoj terapiji može da prethodi i izvrsna savremena dijagnostička procedura, fluoresceninska retinalna angiografija.

Budući da se izvodi uz pomoć kontrastnog sredstva, fluoresceina, koji putem krvotoka dospeva u krvne sudove oka, retinalna angiografija veoma precizno ukazuje na promene koje postoje na retini, te se kod dijabetične retinopatije laserska terapija može izvesti na najkvalitetniji način.

Prostorna koherentnost omogućava precizno fokusiranje laserskog snopa na širine manje od nekoliko mikrona, što praktično znači da je moguće praviti izuzetno male “opekotine” na patološkom tkivu, uz minimalno ometanje okolnog zdravog tkiva. Vremenska koherentnost pruža mogućnost izbora monohromatskih talasnih dužina, unutar jednog lasera ili porodice lasera, što u praksi dozvoljava tretman specifičnih tkiva, selekcijom laserskih talasnih dužina koje ta tkiva najbolje apsorbuju. Interakcije između laserskog zračenja i tkiva manifestuju se na nekoliko načina - u zavisnosti od izabrane snage, trajanja pulsa i indeksa dužine talasa - i na osnovu toga mogu da se podele u tri osnovne grupe: lasere sa fototoplotnim, fotohemijskim i fotojonizujućim efektima.
Zahvaljujući navedenim karakteristikama laserskog zračenja, invazivne hirurške intervencije kod nekih oblika glaukoma i katarakte zamenjene su neinvazivnim, ambulantnim laserskim intervencijama, koje se izvode samo uz lokalnu anesteziju kapima. Kod obolelih od dijabetes melitusa (šećerne bolesti), prognoza u problemima vida značajno je bolja zahvaljujući primeni takozvane laserske fotokoagulacije, a kod pacijenata sa nekim horoidalnim neovaskularnim bolestima, laserske hirurške intervencije primenjuju se sa velikim uspehom.

Preveniranje komplikacija

Preventivna primena lasera najšira je kod obolelih od dijabetesa, kaže dr Stefanović. U razvijenom svetu, gde je dijabetes sve učestalije endokrino oboljenje, posledična oštećenja oka jedan su od osnovnih uzroka slepila. U okviru dijabetične neuropatije (oštećenja nerava), koja je najozbiljnija i najčešća komplikacija dijabetesa, javlja se i dijabetična retinopatija. Dijabetes, naime, ima za posledicu oštećenja krvnih sudova koja inicijalno zahvataju kapilare. Sa patološkim promenama na kapilarima započinje i razvoj promena na retini, ali se u nekim slučajevima dijabetična retinopatija dugo ne menifestuje, te se pacijent ne obraća lekaru. Teža oštećenja retine mogu, međutim, da dovedu do ablacije (odlubljivanja) retine i do oštećenja vidnog živca.   

MEDICINA

MEDICINA

Uz pomoć lasera danas mogu da budu sprečene mnoge komplikacije izazvane razvojem dijabetične neuropatije, odnosno dijabetične retinopatije. Dr Stefanović ističe da osobe obolele od dijabetesa treba redovno da imaju oftalmološke preglede, po preporuci lekara - na svakih šest meseci ili na godinu dana. Bezbolne, preventivne laserske intervencije, laserfotokoagulacije, u tim slučajevima su terapija izbora koja se izvodi u više seansi, s ciljem da se zaustavi napredovanje bolesti.
Kod oboljenja retine vaskularne prirode, često dolazi do takozvanog infarkta oka, odnosno do okluzije (začepljenja) vene ili grane vene, što kao komplikaciju može da ima razvoj neovaskularnog glaukoma i totalnog slepila. I u takvim slučajevima laser je indikovan kao nezamenjivo preventivno sredstvo. 
Rupture (pucanja) retine su defekti na retini koji najčešće nastaju kod visokokratkovidih osoba, i takođe mogu da dovedu do ablacije retine. Ukoliko se, pak, na vreme primete simptomi kao što su svetlucanje i „mušice“, i laserska terapija bude blagovremeno primenjena, prevenira se pomenuto stanje, ablacija retine, koja zahteva isključivo hiruršku intervenciju na oku. Iz tog razloga, osobama sa visokom miopijom dr Stefanović takođe savetuje redovne oftalmološke preglede.
Preventivna laserska terapija indikovana je i kod glaukoma, još jednog očnog oboljenja koje se smatra tihim ubicom vida. Posebno je delotvorna kod glaukoma zatvorenog ugla, gde se primenjuje takozvana jag-iridotomija (YAG laser iridotomija), procedura kojom se uz pomoć lasera pravi otvor uz koren dužice (irisa), i time stvara komunikacija između zadnje i prednje očne komore. Ova intervencija omogućava neometani protok očne vodice i prevenira porast intraokularnog pritiska, što je glavni faktor rizika za razvoj glaukoma. Ukoliko se intervencija uradi na vreme i očni pritisak snizi, nema potrebe za hirurškom intervencijom na oku; njome se preveniraju moguće komplikacije glaukoma, to jest pacijent može dugo da koristi samo terapiju kapima.

Kroz istoriju lasera

Od svog nastanka pre pola veka, laser se primenjuje u širokom spektru oblasti - u industriji, nauci, medicini…. Godine 1960. Teodor Mejman konstruisao je prvi laserski uređaj koji radi na principu stimulisane emisije, ali u vidljivom delu spektra; kao aktivnu supstancu prvi laser je koristio rubin, kristal aluminijumovog oksida. Godine 1972. laser je prvi put korišćen i u ratnim uslovima (u Vijetnamu), za označavanje meta, a 1974. je prvi put primenjen u supermarketima, kao čitač bar-kodova. Godine 1979. upotrebom lasera napravljen je prvi CD plejer, a 1985. je konstriusan prvi komercijalni laser za primenu u oftalmologiji.


Kod sekundarne katarakte, koja zapravo predstavlja neredak fibrozni proces nakon operacije katarakte, laserska kapsulotomija je vrlo efikasna terapija. Dr Stefanović podseća da se u toku operacije katarakte umesto prirodnog zamućenog sočiva ugrađuje veštačko intraokularno sočivo. Kod sekundarne katarakte dolazi do zamućenja zadnje kapsule (ostatka prirodnog sočiva), koja se nalazi iza ugrađenog intraokularnog sočiva, i to kao posledica proliferacije i nagomilavanja ćelija ožiljnog tkiva. Ovaj problem se, prema rečima dr Stefanovića, rešava vrlo jednostavno i bezbolno, YAG laser kapsulotomijom (razbijanjem zadnje kapsule energijom), u trajanju od samo jednog do dva minuta. Odmah po intervenciji pacijent može da napusti bolnicu, sa vraćenom oštrinom vida koju je imao nakon operacije katarakte.
Napominjući da se laser koristi i u savremenoj refraktivnoj hirurgiji oka (laserskom korigovanju dioptrije), kao i da kontinuirana klinička istraživanja neprestano proširuju indikacija za korišćenje novih generacija lasera, dr Stefanović dodaje da za oftalmološku upotrebu lasera nema nikakvih ograničenja ili kontraindikacija. Štaviše, primena lasera ne zavisi ni od opšteg zdravstvenog stanja pacijenta. Procedura je, prema njegovim rečima, jednodnevna (ambulantna), i obično traje do sat vremena. Rezultati su u najvećem broju slučajeva odlični, odmah vidljivi - kod ruptura na retini su neizostavni. Pacijent nakon intervencije odmah može da ide kući, i potom dolazi na redovne kontrole.

Ruska oftalmologija

Dr Dejan Stefanović, oftalmolog sa dve i po decenije radnog iskustva, specijalizirao je u Rusiji, zemlji poznatoj po veoma razvijenoj oftalmologiji, jednoj od vodećih u svetu. Na moskovskoj Medicinskoj akademiji I. M. Sečenov, gde je 1989. godine stekao diplomu doktora medicine, oftalmologiju je specijalizirao 1991, a potom je specijalistički ispit položio i na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, 1993. Primenu lasera subspecijalizirao je u Moskvi, a kurs za vitreolizu laserom pohađao je u Sankt Peterburgu. Obuku za aplikaciju anti-VEGF terapije imao je u Barseloni, u Španiji.

MEDICINA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

G. Tomljenović

 

 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA