MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 96 | VELIKI UMOVI SVETA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 96
Planeta Br 95
Godina XVII
Maj-Jun-Jul 2020.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

MEDICINA

 

G.T.

Pandemija novog koronavirusa

Potraga za vakcinom kao globalna akcija

 

Ni za jedan od poznatih koronavirusa ne postoji vakcina, pa ni za izazivače teških respiratornih oboljenja SARS i MERS. U trci s vremenom, istraživači danas pokušavaju da razviju vakcinu za najnoviji koronavirus, koji je izazvao pandemiju COVID-19. Neki od naučnika se nadaju da će im to uspeti i pre kraja ove godine

MEDICINA

Četiri poznata koronavirusa koji uglavnom izazivaju simptome obične prehlade već decenijama kruže u ljudskoj populaciji, ali ni za jedan od njih ne postoji vakcina. Sedamnaest godina od pandemije SARS (teškog akutnog respiratornog sindroma) i sedam godina od epidemije MERS (bliskoistočnog respiratornog sindroma), nema vakcine ni protiv ovih ozbiljnih bolesti koje su takođe izazvane koronavirusima. Danas, istraživači i farmaceutske kompanije ponovo su u trci da naprave vakcinu za najnoviji soj koronavirusa, koji je širom planete zarazio više od četiri miliona ljudi i odneo više od 285 hiljada života. Da li će ovog puta uspeti?
Vakcine se ubrajaju u najveća naučna dostignuća 20. veka. Bile su presudne za imunizaciju, to jest postizanje kolektivnog imuniteta čitavih nacija, pa time i iskorenjivanje nekih bolesti koje su ranije harale svetom. Ali, razvoj vakcine obično traje godinama, jer zahteva i niz ispitivanja bezbednosti i efikasnosti. Neki istraživači veruju da će vakcinu protiv COVID-19, nove bolesti čija pandemija još nije zauzdana, razviti za još samo nekoliko meseci, i pre kraja ove godine. Većina stručnjaka ipak smatra realnijim da će vakcina protiv njenog izazivača, novog koronavirusa SARS-CoV-2, verovatno biti dostupna sredinom 2021. godine, oko godinu i po dana nakon što se virus pojavio.

Više od 100 projekata

U slučaju epidemije SARS, 2003. godine, bilo je potrebno četiri meseca da se genom koronavirusa sekvencira (“pročita”), da bi se za njega razvili antigeni koji bi mogli dalje da se ispituju. Od ukupno 33 projekta za razvoj vakcine protiv SARS, samo su dva ušla u klinička ispitivanja na ljudima, dok su ostali okončani u pretkliničkoj fazi. Prvo ispitivanje potencijalne vakcine protiv SARS sprovedeno je u Pekingu krajem 2004, ali je do tada epidemija završena, pa je dalji rad odložen zato što su druge bolesti dobile prioritet u istraživanjima. U slučaju MERS, koji se 2012. godine prvo pojavio Saudijskoj Arabiji, samo su tri od 48 projekata za vakcinu ušla u klinička ispitivanja na ljudima, a ostali su okončani u pretkliničkoj fazi.

MEDICINA

Iako potraga za vakcinama protiv SARS i MERS nije daleko odmakla, istraživači ipak ne kreću od nule kad je reč o potencijalnoj vakcini protiv COVID-19. Dosadašnja istraživanja identifikovala su moguće pristupe, imajući u vidu da koronavirusi u svojoj strukturi imaju takozvani S (spike) protein koji gradi “šiljke” na njegovoj površini, a kojima se virus pričvršćuje za površinu ljudskih ćelija; do infekcije ćelija epitela respiratornog trakta dolazi kroz interakciju virusa, posredstvom S proteina, sa ljudskim ACE2 receptorima. Vakcina koja bi ciljala S protein i koja bi sprečila virus da se vezuje za ljudske ćelije, zaustavila bi njegovo razmnožavanje. Jedan takav projekt, vakcine protiv MERS pod imenom ChAdOx1, na kome rade saudijski i britanski istraživači, decembra prošle godine ušao je u fazu ispitivanja bezbednosti i imunogenosti kod ljudi, na dobrovoljcima iz Saudijske Arabije. Isti projekt, koji sad ubrzano nastavlja da razvija britanski Oksfordski univerzitet, na spisku je kandidata za vakcinu protiv COVID-19 koji se može naći na sajtu Svetske zdravstvene organizacije (SZO). Pomenuto istraživanje Univerziteta Oksford samo je jedno od više od 115 njih, koliko ih je potvrđeno da su ili u istraživačkoj ili pretkliničkoj fazi razvoja.
Od kako su kineski istraživači izolovali novi koronavirus i njegov sekvencirani genom 10. januara podelili sa svetskom naučnom zajednicom, usledio je hitan međunarodni odgovor na pandemijsko širenje bolesti, između ostalog i kroz ubrazani razvoj preventivne vakcine. Istraživanja se sprovode brzo i, ako je moguće, paralelno – neki od naučnika istovremeno rade ispitivanja bezbednosti i efikasnosti, umesto jedna za drugim, dok drugi skraćuju uobičajene protokola testiranja; treći, opet, rade sa partnerima u više zemalja istovremeno.
U Kini, gde se novi SARS-CoV-2 izvorno pojavio u decembru 2019, razvoj vakcine protiv COVID-19 prioritet je za Kineski nacionalni centar za biotehnološki razvoj. Van Kine, pored mnogih državnih vlada koje su takođe organizovale i finansiraju svoje nacionalne istraživačke timove, potragu za vakcinom podržavaju SZO, međunarodna grupa CEPI (Coalition for Epidemic Preparedness Innovations - Koalicija za inovacije i spremnost za epidemije), GAVI (Global Alliance for Vaccines and Immunisation – Globalna alijansa za vaccine i imunizaciju), GloPID-R (Global Research Collaboration for Infectous Disease Preparedness -  Globalna istraživačka saradnja u pripremi za zarazne bolesti), i drugi.

Lek za COVID-19?

Holandski naučnici otkrili su ljudsko monoklonsko antitelo koje sprečava novi koronavirus SARS-CoV-2 da inficira ćelije odgajene u laboratoriji, kao i da neutrališe srodni SARS-CoV-1, koji se pojavio 2002. godine. Prema izveštaju istraživača sa Univerziteta Utreht, Medicinskog centra Erasmus i Harbor BioMed (HBM), objavljenom u časopisu Nature Communications, oba SARS koronavirusa pripadaju Sarbecovirus podgrupi Betacoronavirus porodice koronavirusa. Oba virusa prešla su barijeru vrste iz životinjskog rezervoara i kod ljudi mogu da izazovu respiratorna oboljenja opasna po život.
Monoklonska antitela koja ciljaju „ranjiva mesta“ proteina na površini virusa sve više se prepoznaju kao obećavajuća klasa lekova protiv zaraznih bolesti, i pokazala su terapijsku efikasnost protiv brojnih virusa, tvrde autori studije. Antitela koja neutrališu koronavirus pre svega ciljaju S protein na površini koronavirusa, koji posreduje pri ulasku virusa u ćeliju domaćina. Istraživači još ističu da je njihova studija prvi izveštaj o nekom (humanom) monoklonskom antitelu koji neutrališe SARS-CoV-2, i da će to antitelo biti korisno za razvoj testova detekcije antigena i serološka ispitivanja koja ciljaju SARS-CoV-2. Ono, takođe, ima potencijal da - bilo pojedinačno, ili u kombinaciji - sprečava i/ili leči COVID-19, a verovatno i druge buduće bolesti kod ljudi koje izazivaju virusi iz podgrupe Sarbecovirus.

MEDICINA

Bezbednost pre svega

Za bilo koji od koronavirusa u svetu ne postoji odobrena vakcina, što znači da nema prethodnih iskustava i procena rizika za njenu upotrebu, što je svakako izazov za istraživače. Bezbednost potencijalne vakcine protiv COVID-19 je, zato, vrhunski prioritet, budući da se daje velikom broju zdravih ljudi, i da ima dugotrajno dejstvo na ljudski organizam.
Vakcine, podsetimo, deluju na taj način što „ treniraju“ imuni sistem, uz pomoć nekog dela virusa, ili oslabljenim oblikom virusa. Generalno, vakcina sama po sebi ne opstaje u telu, ali imunološke ćelije pružaju zaštitu od kasnijih infekcija. Zbog svega navedenog, neophodan je dovoljan dokaz o rizicima i koristima od potencijalne vakcine. Naučnici su pod velikim pritiskom da dobiju licenciranu vakcinu što je pre moguće, ali istovremeno žele da budu sigurni da je ona bezbedna za ljude.

 

Inovativni naučni pristupi

Samo osam nedelja nakon što Kina objavila “otključani” genom virusa, prva klinička ispitivanja na ljudima započela je američka biotehnička kompanija Moderna, sa svojom inovativnom RNA vakcinom. Ribonukleinska kiselina (RNA) je biološki važan tip molekula koji, u slučaju ove vakcine, daje signal mišićnim ćelijama da počnu da izbacuju karakteristične “šiljke” novog koronavirusa izgrađene od S proteina, kao upozorenje imunološkom sistemu. Naučni tim londonskog Imperijal koledža takođe razvija jednu RNA vakcinu, ali u obliku koji ranije nije bio testiran na ljudima, pa su britanskom “Gardijanu” kazali da “moraju da budu posebno oprezni, što će ih verovatno koštati jedan ili dva meseca dužeg rada”.
Ispitivanja na ljudima takođe je započela i kineska kompanija za proizvodnju vakcina CanSino Biologics, kao i tim naučnika sa britanskog Univerziteta Oksford. I jedni i drugi  koriste neškodljive viruse, onesposobljene na takav način da nemaju sposobnost da se umnožavaju u ćeliji domaćina. Oba istraživačka tima su ove viruse, već poznate pod imenom “neponavljajući viralni vektori”, isprobali u istraživanjima drugih zaraznih bolesti, kao što je na primer ebola, tako da su ih u svojim frižiderima već imali spremne za upotrebu.
Treći naučni pristup koristi američka biotehnološka kompanija Inovio, koja postoji i radi već četiri decenije bez i jednog odobrenog proizvoda, ali čija su akcije naglo porasle nakon što je započela ova istraživanja početkom aprila. Njena vakcina koristi DNK da bi prenela uputstva za proizvodnju S proteina u ćelijama, što se transkribuje u prenosniku signala RNA, koja potom “naređuje” proizvođačima proteina da počnu da izbacuju neprijateljski protein. Direktor kompanije Inovio, J. Kim, kaže za Gardijan da „na tržištu zasad ne postoje RNA ili DNK vakcine, ali da je samo pitanje vremena kad će se to dogoditi“.
Četvrta naučna strategija u razvoju potencijalne vakcine protiv COVID-19 je jednostavno proizvodnja samog S proteina, koji se u određenoj dozi direktno ubrizgava ljudima. Ovaj pristup koristi združeni istraživački tim dve velike farmaceutske kompanije, Sanofi  i GSK. Sanofi kao svog kandidata za vakcinu istražuje prenamenjenu vakcinu koja je početkom 2000-tih godina bila razvijena za SARS, dok je GSK u istraživanje uveo jedan sastojak, poznat kao adjuvantno sredstvo koje pojačava imuni odgovor, a koji je takođe već isproban i testiran.

MEDICINA

Virus neće nestati

Prema mišljenju predstavnika grupe CEPI, rano je da se ocenjuje koji pristup ima najviše izgleda da uspe. “Gardijan” podseća da tradicionalne vakcine deluju posredstvom oslabljene verzije virusa, ali dovoljno slične originalnom virusu, kako bi “naoružale” imunološki sistem vakcinisane osobe za uspešnu borbu u slučaju stvarne teške infekcije. Iako su na tom naučnom pristupu utemeljene neke od najboljih vakcina koje su danas u primeni širom sveta, ni on nije bez rizika, jer uvek postoji mogućnost da ublažena verzija virusa neće biti neškodljiva koliko je pretpostavljeno. Kliničkim ispitivanjima se, zato, pristupa oprezno i polako, posebno kad je reč o bolestima za koje nema ni efikasnog leka. Spor pristup, međutim, nije baš idealan za pandemije, pa se aktuelna istraživanja rade u trci s vremenom,  oslanjanjem na novine u genetskom inženjeringu koje naučnicima omogućavaju određenu naučnu kreativnost. Ipak, mnoge od tih novih, naprednih tehnologija nisu dokazano pouzdane, i uspeh bilo kog istraživanja nije zagarantovan. Istraživači, naime, moraju da vode računa i o etičkoj dimenziji, to jest o bezbednosti volontera, s obzirom na to da se neispitan medicinski proizvod daje zdravim ljudima.
Imajući u vidu činjenicu da je koronavirus koji je izazvao epidemiju SARS nestao nakon 2003. godine, neki se danas pitaju i da li je vredno uložiti inače veoma veliki novac u razvoj vakcine za novi koronavirus. Prema mišljenju naučnika, to zavisi od toga da li će se SARS-CoV-2 vraćati. “Ukoliko se pandemija završi ove godine, odgovor je ne. Ali, ako se od COVID-19 ponovo bude oboljevalo, odgovor je potvrdan “, rekao je u jednom intervjuu za kineske medije Stenli Plotkin, istraživač koji je imao ključnu ulogu u razvoju vakcine protiv rubeola, 1960-ih godina, a danas je konsultant farmaceutskih kompanija, i stručnog panela za vakcine pri SZO. Naučnici, takođe, ukazuju na još jedan istraživački problem - ako ne dođe do novog talasa COVID-19 sledeće godine, biće teško da se, u kliničkim studijama na ljudima, dođe do podataka o efikasnosti potencijalne vakcine. Ukoliko konvencionalni postupci kontrole, odnosno higijenske mere zaštite i sprečavanje fizičkih kontakata, u narednih nekoliko meseci zaustave prenošenje novog virusa, istraživanje efikasnosti vakcine u ljudskoj populaciji možda neže moći da bude nastavljeno, sve dok ne nastupi još jedan talas epidemije. U okviru kliničkih testiranja vakcine na ljudima, pored ispitivanja da li ona izaziva odgovor imunološkog sistema, pa potom i definisanja odgovarajućih doza, treba, naime, ispitati da li vakcina zaista štiti od infekcije, i da li izaziva neželjene efekte. Za sve to je potrebno vreme. Ali, s obzirom na veliki broj zaraženih u svetu, i širenje pandemije i na južnu hemisferu, procena je da ona neće biti brzo okončana, posebno ako se proširi na zemlje sa manje razvijenim javnim zdravstvenim sistemima. Ovaj stav dele mnogi stručnjaci, koji smatraju da novi koronavirus neće nestati – neki, su čak, uvereni da će se vraćati još nekoliko narednih zima – pa procenjuju da će se nastaviti i pritisak na naučnu zajednicu da što pre dođe do vakcine protiv COVID-19.

Sezonska vakcina?

Jedan od naučnika sa Univerziteta Oksford koji radi na vakcini protiv COVID-19, smatra da će verovatno biti neophodna po jedna vakcina protiv novog koronavirusa godišnje, slično sezonskoj vakcini protiv gripa. Koronavirus ne mutira tako brzo kao virus gripa, ali na njega je teško stvoriti „dugotrajne imune reakcije“, navodi u jednom intervjuu Džon Bel,  profesor na Oksfordu, koji veruje da će u budućnosti možda biti potrebna redovna vakcinacije protiv koronavirusa. Bel je član tima Oksford univerziteta koji najavljuje da će vakcinu protiv COVID-19 spremiti za distribuciju do septembra. U pretkliničkoj studiji, taj istraživački tim je vakcinu testirao na miševima, lasicama i majmunima, a već ju je dobilo i 1.000 ljudi, dobrovoljaca. Plan je da je do kraja bude testirana na 6.000 ljudi, i još dovoljnom broju njih, da bi se tokom leta testirala efikasnost vakcine. Takođe, ukoliko u Velikoj Britaniji za određena ispitivanja ne bude dovoljno slučajeva obolelih od COVID-19, njihova klinička ispitivanja biće premeštena u inostranstvo.

MEDICINA

 

 

G.T.

 


Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA