MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 115 | KVANTNI RAČUNARI
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 115
Planeta Br 115
Godina XXI
Januar - Februar 2024.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

IZLOŽBE

 

Dubravka Marić

SANU

Sima Lozanić, usamljeni vitez srpske hemije

 

 

IZLOŽBE

Portret Sime Lozanića, Uroš Predić

Hemičar Sima Lozanić (1847-1935) je jedan od najznačajnijih srpskih naučnika na prelasku iz 19. u 20. vek. Bio je rektor Velike škole, prvi rektor Beogradskog univerziteta, dva puta predsednik Akademije nauka, ministar, diplomata i aktivni učesnik svih ratova svog vremena. Ipak, posle smrti je brzo pao u zaborav, ostajući skoro nepoznat našoj široj javnosti.

 

 

Izložba „Sima Lozanić: vitez srpske nauke“ u Galeriji SANU je završna manifestacija obeležavanja 175 godina od rođenja najvećeg srpskog hemičara.
Sima Lozanić je osnovno i srednje obrazovanje stekao u Srbiji u gradovima gde mu je službovao otac, a onda je u Beogradu završio Pravni fakultet. Iako je, kao odličan đak, bio poslat u Švajcarsku da studira pedagogiju, na kraju je završio hemiju u Nemačkoj. Na Velikoj školi u Beogradu je predavao hemiju i hemijsku tehnologiju, od izbora za nastavnika ujesen 1872. pa do početka 1894. godine, kada je napustio profesorski poziv i posvetio se politici. Sima Lozanić je zaslužan za prerastanje Velike škole u Univerzitet 1905. godine, a zalagao se i za osnivanje Poljoprivrednog odseka pri Filozofskom fakultetu.
„Sima Lozanić je bio pripadnik one naše naučne elite koja je, u poslednjim decenijama 19. Veka, najviše promenila Srbiju, približavajući je Evropi. U pokušaju da vrate dug svojoj siromašnoj zemlji koja ih je stipendirala na najboljim evropskim školama onog vremena, ovi naučnici su donosili sa sobom u Srbiju deo te kulture i onog što su tamo naučili i videli. Tih godina kada se Lozanić školovao, razvijala se organska hemija koju je on uveo u našu univerzitetsku nastavu, istovremeno kada je ona ušla i na najveće evropske univerzitete. Tu novu hemiju je on ovde uneo preko svojih udžbenika. Njegov udžbenik iz 1880. je prvi udžbenik van Rusije koji pominje Mendeljejeva i Periodni sistem elemenata. Njegov udžbenik iz organske hemije je jedan od prvih udžbenika u Evropi u kome su organska jedinjenja klasifikovana prema broju ugljenikovih atoma i prema svojim strukturnim formulama. Ti praktikumi su omogućili da se uvede obavezan praktičan rad za studente mnogo pre nego što je on zakonski postao obavezan“, objasnila je dr Snežana Bojović, profesor u penziji Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, koja je autor izložbe „Sima Lozanić: vitez srpske nauke“ i pratećeg kataloga.

IZLOŽBE

Reagensi sa nazivima ispisanim rukom Sime Lozanića

Sima Lozanić je i autor prvog modernog srednjoškolskog udžbenika iz hemije u Srbiji. U svojim udžbenicima je formirao hemijski jezik kojim se i danas služe naši hemičari. Objavio je više od dve stotine naučnih i stručnih radova iz svih oblasti hemije (organske, neorganske, analitičke, teorijske), bez pomoći saradnika i asistenata. U njegove značajne radove u oblasti analitičke hemije, spadaju pronalazak i utvrđivanje sastava tri nova minerala: milošina, aleksandrolita i avalita. Kao jedini hemičar u zemlji tokom sedamdesetih i osamdesetih godina 19. veka, Sima Lozanić je svojim savremenicima bio najdragoceniji kao praktičar, koji se bavio analizama ruda, banjskih voda, pijaće vode i novca.
„Sve što je uradio - uradio je tokom tih dvadeset godina na Velikoj školi. Za to kratko vreme je objavio sve radove, a čak je i svoje najznačajnije radove, iz oblasti elektrosinteze, započeo na Velikoj školi, krajem 19. veka.

IZLOŽBE

Reagensi sa nazivima ispisanim rukom Sime Lozanića 2

Elektrosintezama se bavio oko deset godina, a njegove rezultate je nekoliko decenija kasnije iskoristio Aleksandar Oparin da dokaže svoju teoriju o postanku života na Zemlji. U tom periodu je napisao sve udžbenike; oni iz neorganske i organske hemije su do danas neprevaziđeni. Modernizovao je laboratoriju, uveo je eksperimentalnu nastavu. Napravio je program za privredni razvoj Srbije, a njegov najvažniji uspeh u rešavanju privrednih pitanja, predstavlja donošenje savremenih privrednih zakona, krajem 19. veka.

IZLOŽBE

Retorta

Kroz dvanaest zakona je postavio temelj privrednog zakonodavstva i uspostavio je osnovu za brz izlazak zemlje iz privredne zaostalosti. Većina njih se odnosila na unapređenje poljoprivrede. Smatra se da je njegov Zakon o potpomaganju domaće industrije, najviše doprineo industrijalizaciji. Od njegovog donošenja 1898. pa do 1905. godine, industrija je skoro učetvorostručena, a do Prvog svetskog rata, industrijska proizvodnja u zemlji je rasla još brže“, istakla je prof. dr Snežana Bojović.
U realizaciji nekih svojih ideja je uspeo, ali su zato neke druge njegove zamisli bile mnogo ispred svog vremena, pa su ostale neshvaćene. Takav je slučaj sa pokušajem osnivanja industrije šećera dok je još bio mlad profesor, ili sa uvođenjem veštačkog đubriva, na početku 20. veka. Obležavanje ovog jubileja predstavlja pokušaj da se bar malo umanji nepravda koja mu je učinjena zaboravljanjem njegovog dela, a izložba je pokušaj da se široj publici približi sve što je Sima Lozanić radio tokom svog dugog, aktivnog i plodonosnog života.

KARIKE KOJE NEDOSTAJU

Izložba „Sima Lozanić: vitez srpske nauke“, bila je otvorena 26. decembra i trajaće do 25. februara. To je druga po redu autorska izložba profesorke Snežane Bojović o ovom velikanu srpske nauke. Prva je bila priređena pre tačno trideset godina, takođe u prostoru Galerije SANU. Ovoga puta, u autorskom timu su i autor postavke Ljiljana Radosavljević, grafički dizajner izložbe Isidora Ivanović, kustos Slađana Savić i koordinator Katarina Živanović. Prema njihovim rečima, izložba mnogo više osvetljava rad i delo Sime Lozanića nego sam njegov život (porodični, društveni, pa i naučni). Većina prikazanog se čuva u arhivima, bibliotekama ili u Zbirci velikana srpske hemije (Muzeju hemije) na Hemijskom fakultetu, ali originalnih predmeta nema. Njegov sin Milivoje Lozanić, koji je predavao hemiju duže od pola veka, nije ništa napisao o svom ocu, a drugih đaka-naslednika nije imao. Njegovi potomci žive u inostranstvu, ali sem nekoliko pisama i fotografija, ni oni nemaju bilo kakve materijalne ili druge uspomene na svog čuvenog pretka.

 

Dubravka Marić

 


 


Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA