MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 116 | NEBO NAŠE NAUKE - Biografski leksikon
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

KOSMONAUTIKA

 

Mihajlo Racković

Približavanje vulkanskom mesecu

Okean magme ispod površine

 

KOSMONAUTIKA
Svemirska sonda „juno“ se 30. decembra 2023. približila Jupiterovom vulkanskom mesecu Io - na samo 2500 km od njegove površine!  Mesec Io je Jupiteru najbliži veliki mesec (od postojeća četiri koji su poznati i kao Galilejevi meseci Jupitera). Pošto je najbliži Jupiteru, nalazi se pod najvećim uticajem Jupiterove gravitacije. Preostala dva najbliža, Ganimed i Evropa, utiču na to da Io ima relativno eleptičnu orbitu.

 

 

Kada je Io najbliža Jupiteru, na svojoj orbiti Jupiter je blago isteže - a kada je najdalja od Jupitera, Io se vrati u prvobitno stanje. Ovo istezanje i skupljanje stvara veliko trenje u unutrašnjosti Io, a trenje sa svoje strane stvara unutrašnju toplotu. To je razlog da Io emituje duplo više toplote nego Zemlja, iako ima skoro četiri puta manji prečnik od Zemljinog (malo je veća od Meseca).
Velika unutrašnja toplota je razlog zbog kojeg je Io vulkanski najaktivnije nebesko telo u Sunčevom sistemu. Mada, zbog velike udaljenosti od Sunca, temperatura na Iu iznosi oko -150. Io je svet vatre i leda. Svemirska sonda  „Juno“ otkrila je da se većina vulkana nalazi u polarnim oblastima, a ne na ekvatorskim oblastima tog meseca. Zadatak sonde je i da istraži magnetna polja oko Io, i proveri da li i Io možda ima globalno magnetno polje kao najveći Galilejev mesec Ganimed.
Takođe, „Juno“ treba da istraži da li te brojne vulkanske erupcije napaja globalni okean magme ispod površine. Kao što susedna Evropa, verovatno, ima globalni okean tečne vode i možda život u tom okeanu, tako Io možda poseduje globalni okean istopljenih stena (okean magme). Pošto Io ima slabu silu teže, veliki broj naelektrisanih čestica iz vulkana može da pobegne u svemir, da se uskladi sa Jupiterovim magnetnim poljem i ostaviti otisak u Jupiterovoj aurori (Jupiterovoj polarnoj svetlosti). Ono što je posebno zanimljivo je činjenica jeste da previše velika udaljenost neke planete/satelita od matične zvezde, otvara mogućnost da ovakva nebeska tela zauvek napuste svoj sistem (planete koje lutaju u međuzvezdanom prostoru, potencijalno sa svojim satelitima), što ne znači da ovakvi svetovi sigurno nisu nastanjeni. Manjak toplote sa matične zvezde, ili možda nepostojanje ovakve toplote, može da naknadi unutrašnja toplota same planete/meseca. Jasno, mogućnost postojanja života na/ispod površine Io je zanemarljiva (mada ne i nemoguća), ali isti princip stvaranja toplote važi i na susednoj Evropi,  i na još nekim mesecima u Sunčevom sistemu, gde su uslovi za postojanje vanzemaljskog života znatno povoljniji.

 

 

Mihajlo Racković

 

 

 

KOJE SU BOJE URAN I NEPTUN?

Svetovi na oko -220 C

 

Planeta Uran je prva planeta otkrivena teleskopom sa Zemlje. Kasnije su utvrđene nepravilnosti prilikom okretanja Urana oko Sunca, što je ukazivalo na postojanje nekog masivnog tela iza Urana, te je ubrzo otkrivena još jedna planeta - Neptun. Kada je svemirska sonda „vojadžer 2“ posetila ove daleke svetove (Uran i Neptun su najudaljenije planete od Sunca), ispostavilo se da su veoma slični: po dimenzijama (oko četiri puta veći prečnik od Zemlje), masi (oko 14-17 puta veća masa od Zemljine), atmosferi, temperaturi (izuzetno su hladni zbog velike udaljenosti od Sunca, oko -220)... ali su postojale i razlike.

KOSMONAUTIKA

Neptun ima najjače vetrove u Sunčevom sistemu - duvaju brzinom od oko 600m/s (ovakvi vetrovi bi na Zemlji rušili planine) i brojne oluje, dok je Uranova atmosfera relativno mirna. Iako većina ljudi smatra da je, po boji, Neptun tamno plav a Uran svetlo plav sa nijansama zelene - nije tako! Astronomi znaju da su boje ove dve planete vrlo slične, odnosno  i Neptun ima svetlo plavu boju kao Uran. Razlog zašto je Neptun na fotografijama sonde „vojadžer 2“ tamno plav je u potrebi da se bolje vide kontrasti, tako da ni ove boje nisu prave. A razlog veštački pojačanih kontrasta je u tome što Neptun ima brojne oluje i prilično nemirnu atmosferu, dok Uran ima prilično jednoličnu atmosferu. Na osnovu toga, tim naučnika sa Oksforda predstavio je prave boje ove dve planete.

 

 

 


 

 

 

 

 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA